Tribina Litterarum translatio

Što uopće znači prepjevati poeziju? O književno-prevodilačkom radu Vesne Parun

Uz devedesetak autorskih knjiga koje je objavila, Vesna Parun bavila se prevođenjem poezije s njemačkog, francuskog, slovenskog i bugarskog jezika. U povodu obilježavanja 100. godišnjice njezina rođenja u ovoj, 2022. godini, Društvo hrvatskih književnih prevodilaca nastoji istraživanjem i valoriziranjem Paruničina, do sada slabije poznatog prevoditeljskog rada, doprinijeti cjelokupnoj percepciji njezina stvaralaštva.

U Muzeju Prigorje čuvaju se tri Paruničina opremljena potpisana prepjeva antologijskih njemačkih pjesnika Goethea, Heinea i Rilkea o kojima će govoriti red. prof. Milka Car, dok će Paruničine prijevode poezije Vladislava Petkovića Disa na francuski jezik predstaviti izv. prof. Maja Vukušić Zorica. O bugarskoj dionici Paruničina književno-prevdilačkog rada govorit će Ksenija Banović, koja u suradnji s Muzejom Prigorje, upravo radi na izložbi o životu Vesne Parun na relaciji Sofija - Zagreb, u periodu od 1962. do 1968. godine.

U prepjevu zbirke Viteški Zamak Hriste Jasenova, koju je u vlastitoj nakladi objavila 2006. godine, Vesna Parun kaže:

„Prepisujući prepjeve rukom, po tko zna koji put – kao u dobra stara spora vremena – hvatala me sumnja u njihovu točnost; gorka spoznaja da je ono najčarobnije u nečijoj poeziji neprevodivo, jer je riječ postala muzikom. Poezija je veliki mag. Možda sam u nekoj pjesmi dotaknula njezin vrh. Što uopće znači prepjevati njezinu poeziju? Lišiti je najprije njezine odjeće jezika, strgnuti s nje te čudne tuđe nam riječi, da ostane od nje tek gola misaona stabljika. Stabljika glazbe, na koju ćemo nasaditi onu istu biljku, u tkivo drugog jezika utkanu. U drugu riječ, koja joj se opire. Koja je ne voli, dok ne izvuče iz nje za sebe bar zrnce ljepote".