U dobrom društvu

U Godini čitanja i u okviru Mjeseca hrvatske knjige priredili smo izložbu posvećenu autori(ca)ma koji su tijekom proteklih pet godina gostovali u Knjižnici I. G. Kovačića. Izložba obuhvaća plakate, fotografije i knjige.

Zavirite u izlog knjižnice!

U brojnim i raznovrsnim programima koje Knjižnica Ivana Gorana Kovačića priređuje sudjelovali su mnogi književnici i književnice – prozaici, pjesnici, urednice, prevoditeljice i ilustratori. Predstavljali su svoje knjige i družili se uživo s publikom, razgovarali o situaciji na hrvatskoj književnoj sceni, raspravljali o sudbini knjige i čitanja.

Ovom se izložbom prisjećamo ne tako davnih vremena kad su druženja uživo bila normalna pojava i kad nismo trebali brinuti o maskama, održavanju razmaka i inim ograničenjima. Ona je podsjetnik na to da je knjižnica živahno i frekventno mjesto namijenjeno okupljanjima, čitanjima i živim diskusijama, ujedno i iskaz nade da će to opet postati.

Izložba (foto)dokumentira književne susrete i radionice održane u okviru sljedećih projekata, programa i manifestacija:
A(r)testirani, Pusti je da priča, Na Trnju sa zvijezdama, Noć knjige i Mjesec hrvatske knjige.

Autorica je većine fotografija Sanja Koblar.

AUTORI(CE):
Slavenka Drakulić   Dinko Telećan   Monika Herceg   Alen Brlek   Goran Čolakhodžić   Hrvoje Tutek   Dinko Kreho   Ivica Prtenjača   Denis Ćosić   
Olja Savičević Ivančević   Miroslav Mićanović   Branko Čegec   Marko Gregur   Sanja Baković   Zoran Pongrašić   Dalibor Talajić   Anda Bukvić Pažin
Marija Ott Franolić   Kruno Lokotar   Nora Verde

Programi koji se provode u Knjižnici Ivana Gorana Kovačića temeljeni su na uvjerenju da čitanje kvalitetnih književnih tekstova može i treba rezultirati jačanjem čitateljskih kompetencija, razvijanjem pismenosti, obogaćivanjem vokabulara, sposobnošću bolje artikulacije vlastitih stavova i stvaranjem kritičkog promišljanja ne samo o tekstovima koji se čitaju nego i o društvu u kojem živimo.

Korisnike se potiče da uoče univerzalnost i svevremenost književnosti te povežu i usporede književne tekstove sa svojim pojedinačnim životnim iskustvima.

Lijepa književnost nije sama sebi svrha, a nije ni tek predmet bavljenja književnih teoretičara. Ona je neiscrpan izvor spoznaja o temeljnim pitanjima koja muče suvremenog čovjeka i riznica mogućih odgovora. 

Čitajmo da ne ostanemo bez riječi!