U objektivu : kapelica sv. Martina

„Za hrbtom brda susedgradskoga, diže se preko druma, drugo još višje brdo, a na njegovom istočnom podnožju stoji špilja, o kojoj se pogovara da  je tu negda  stanovao Sv Martin kojemu na čast sagradiše tu u staro vrieme dvie kapele, staru gotičku, i novu, s kamenitom prodikaonicom izpred nje, da odtuda na godišnjih zborovih sakupljeni sviet laglje može slušati divna čudovišta, koja običaje pripovjedati svećenik o životu Sv. Martina." [1]  
Uz stari grad Susedgrad, kapelica sv. Martina u Podsusedu najprepoznatljiviji  je spomenik kulture zapadnog dijela grada Zagreba i zaštićeno pojedinačno kulturno dobro. [2]
Najstariji spomen na kapelicu nalazimo u zbirkama isprava Zagrebačke biskupije i grada Zagreba gdje se u listinama iz 1209. i 1287. godine spominje već izgrađena kapelica i lokacija '' u Podgrađu uz Savu''. 
U pisanim  dokumentima iz 1677.godine opisuje se da je kapela zidana, cijela nadsvođena, dobro pokrita, u njoj je oltar sa slikom sv. Martina, a ispred ulaza je drveni toranj s malim zvonom. Zadnji konzervatorski radovi na  kapelici rađeni su 1997.-1999. [3] i 2007. godine kada je obnovljen i interijer, a otkrivene su oslike zidova iz 1900. godine. Mjesto na kojem je prema predaji živio sv. Martin vjerojatno je bila špilja pored koje je već u 10. stoljeću podignuta kapela. [4] Sačuvano u usmenim predajama, puk ga je slavio kao pustinjaka Martina, svetog čovjeka, iako je sama kapelica kroz vrijeme nekoliko puta mijenjala titulare. [5]
 
Ova izložba, prateći fotografije od onih na starim razglednicama, do fotografija nastalih za potrebe ove izložbe prikazuje mijene na kapelici i oko nje, te na stalni i uvijek živi suživot stanovništva s kapelicom.
Izložba započinje najstarijom pronađenom fotografijom nepoznatog autora, snimljenom prije zabilježene obnove iz 1900. godine, s oronulim zidovima i starim drvenim krovištem te drvenim tornjićem.
Slijede motivi s razglednica, koje su na prijelazu s devetnaestog na dvadeseto stoljeće bile svojevrsna moda, sredstvo masovne komunikacije i turističke promidžbe.  Motiv na razglednicama iz toga vremena od velike je važnosti, najčešći motivi uz panorame grada su važne građevine, trgovi te djelatnosti svih vrsta. [6] Izrađivane su prema profesionalno snimljenim fotografijama, najčešće tehnikom litografije. Razglednice s motivom kapelice sv. Martina pratimo u vremenskom rasponu od kraja devetnaestog stoljeća do tridesetih godina dvadesetog stoljeća. [7] Najstarija razglednica kapelice sv. Martina korištena na ovoj izložbi prikazuje kapelicu prije obnove zabilježene 1900. godine, prikazan je i vlasnik kamenoloma Slavko Ferković, u nakladi Papirnice F.X. Hribara u Zagrebu,  izrađenog u Atelieru Mosinger i Brayer. Da je Ferković volio reklamirati svoju djelatnost pokazuju i druga dva sačuvana motiva s razglednica nastalih nešto kasnije, nakon obnove 1900. godine. Jedan od motiva nosi naziv ' Trg sv. Martina sa kamenolomom Slavka Ferkovića u Podsusedu' i drugi gdje je uz vlasnika kamenoloma upregnuta kočija s konjem s vjerojatno još jednim važanim obrtnikom toga vremena u Nakladi Josipa Dattlera, Ilica 57. Još je jedan čest motiv kapelice sv. Martina uz potok, s radnicima pred kamenolomom u Nakladi Josipa Dattlera. Motiv kapelice sv. Martina koji prikazuje ljude koji dolaze slaviti svetu Misu s početka dvadesetog stoljeća, najčešće je tiskan uz motiv podsusedskog mosta sa slavnim Samoborčekom. Budući da su obnova kapelice i prolazak Samoborske pruge mostom, vezane za 1900./1901. godinu, motiv razglednice možemo datirati u to vrijeme, jer na poleđini nema podataka o tiskari ili nakladniku, kao ni fotografu. Panoramski motivi kapelice sv. Martina datiraju iz dvadesetih i tridesetih godina prošloga stoljeća i koriste ih u različitim varijantama prikaza, kao samostalni motiv ili pak 'Sličice iz Podsuseda', različiti nakladnici i tiskari. Dva motiva korištena za ovu izložbu nastala su vjerojatno na narudžbu, jedan od strane Naklade Alfonsa Bukovinca, trgovca iz Podsuseda, (Fotografija V. Tomlinović, fotograf, Zagreb, Petrova 17), a drugi nastao u Atelieru Mosinger i Breyer i Papirnici F.X. Hribara u Zagrebu. Kroz fotografije na razglednicama zabilježena su i misna slavlja povodom značajnih događaja kao što je peta godišnjica Dobrovoljnog vatrogasnog društva Podsused iz 1934. godine, (Foto Tomlinović, Zagreb, Petrova 17). Razglednice  predstavljaju važan i dragocjen izvor te su podsjednik jednog vremena.
 
Slijede vizure kapelice kroz fotografije i panoramske snimke koje otkrivaju pitomi krajolik ali i početke razvoja naselja s gradnjom raznih sadržaja oko kapele od tridesetih do šezdesetih godina 20. stoljeća.
 
Drugi dio izložbe čine fotografije podsusedskih autora nastalih tijekom posljednja dva desetljeća. Vezane su ponajprije uz proslave blagdana Sv. Martina biskupa i procesija koje od 1997. godine organizira Župa Svetog Ivana Bosca na inicijativu Društva Hrvatska žena – ogranak Podsused na blagdan Sv. Martina, te proslave obnova nakon 1999. godine, a osbito nakon obnove unutrašnjosti kapelice iz 2007. godine.
Svečanu procesiju na blagdan Sv. Martina biskupa, 11. studenoga, 2007. predvodio je vojni ordinarij mons. Juraj Jezerinac  uz blagoslov obnovljene kapelice te kip sv. Ivana Nepomuka, postavljen na most. Slavlje je zabilježeno fotografijama Dragutina Bohuša i Drage Budiselića.  Dvije godine poslije  povodom 800-te obljetnice kapele sv. Martina, 2009. godine, uz misno slavlje zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, bila je osobito svečana proslava blagdana Sv. Martina uz najveću procesiju u novijoj povijesti Podsuseda. Proslavu su zabilježili svojim fotoobjektivima Miljenko Golubić i Milan Kušnjačić.
Fotografije sačuvane u obiteljima Smes i Crnčec, svjedoče o posebnoj skrbi i brizi ovih podsusedskih obitelji o kapelici sv. Martina. Obitelj Smes osim što je vršila dužnost domara kapelice od 14. studenog 1999. godine, do početka ove godine (Temeljem zamolbe obitelji Smes Pastoralnom vijeću Župe upravitelj župe Žarko Akrap, SDB, izdaje Dekret kojim dobivaju naslov domara) vrijedno je prikupljala novinske članke i materijale o kapelici. Obiteljska su slavlja također vezali uz kapelicu sv. Martina, tako su sveti sakrament ženidbe u kapelici sklopila njihova djeca, a  najmlađa unuka, Martina Crnčec krštena je u kapelici. Ljubav za kapelicu prenjeli su na svoju djecu i unuke, tako su za ovu izložbu Silvija Crnčec i Dora Crnčec snimile nekoliko fotografija kao odgovor na poziv za sudjelovanje u izložbi.  Fotografije Milana Kušnjačića, nastale u periodu od 2003. do 2016. godine svojim fotografskim kadrovima na osobit način prikazuju detalje kapelice i mijene na njoj i oko nje, ali i povezanost samog autora s kapelicom.
Na posljetku su izložene fotografije autorica Ane Kerep i Martine Mađer koje umjetničkim fotografskim kadrovima bilježe kapelicu i okoliš.
Od uspomena s razglednica iz poznatog zagrebačkog izletišta, do privatnih i profesionalnih forografija, ovom izložbom okupljene memorije vezane uz najstariju sakralnu građevinu, kapelicu sv. Martina u Podsusedu, svjedoče o njenoj stoljetnoj opstojnosti.
 
 
Knjižnice grada Zagreba, Knjižnica Podsused
Tekst izložbe: Magdalena Getaldić i Sandra Berak
Dizajn i priprema: Željko Podoreški
Tisak: Ispis

 
 

Program je sufinanciran sredstvima Grada Zagreba, 2019.