U povodu 130. obljetnice rođenja dr. Božidara Adžije, osnivača i prvog upravitelja Knjižnice

U prostoru slobodnog pristupa, postavili smo izložbu o osnivaču naše knjižnice dr. Božidaru Adžiji u povodu 130. obljetnice rođenja i 93 godine osnutka Knjižnice.
Rođen je u Drnišu (24. prosinca 1890. godine), studirao je u Pragu gdje doktorira 1914. godine. Tijekom 1. svjetskoga rata mobiliziran je, radio je kao pisac i prevoditelj. Zbog talijanske okupacije, napušta Dalmaciju i 1919. godine nastanjuje se u Zagrebu. U Zagrebu radi kao povjerenik za socijalnu skrb, a od 1922. god. pa do smrti zaposlenik je Središnjeg ureda za osiguranje radnika. 
Bio je istaknuti hrvatski intelektualac, doktor prava,  publicist  i revolucionar između dva rata. 
Strijeljan je sa skupinom logoraša iz zatvora Kerestinec, u Maksimiru 1941. godine (Dotrščina) zbog komunističkog djelovanja. Prije toga, više je puta osuđivan i zatvaran. 
Društveni angažman, kulturno-prosvjetni rad i borbu za politička prava radnika, dr. Božidar Adžija  provlači kroz svoja djela pišući o političkim, sociološkim, ekonomskim, kulturnim i filozofskim pitanjima, o problemima socijalne politike, radničkoga pokreta, o fašizmu, odnosu Crkve i države, inteligencije i radništva. Djela je objavljivao u časopisima, radničkim i stranačkim glasilima i u knjigama. 
Prezime Adžija turska je riječ koja označava osjećaj tjelesne ili duševne patnje, bol i gorčinu. Nemoguće je oteti se dojmu koji povezuje tragičan kraj dr. Božidara Adžije s prezimenom koje je nosio.
Više o Božidaru Adžiji i njegovu djelu možete pogledati u našem katalogu http://bit.ly/2GxBrGt.






_{Izvori:
Hrvatski biografski leksikon. Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 1983.
Kolar Dimitrijević, Mira. Djelovanje Božidara Adžije na kulturno-prosvjetnom uzdizanju zagrebačkih radnika. Zagreb: Izdanja Muzeja Grada Zagreba, 1968.
Mudri-Škunca, Vera. 70 godina Gradske knjižnice, 50 godina biblioteke Božidar Adžija. Zagreb, 1977.}