Dr. sc. Radovan Vrana, red. prof., Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održat će predavanje Umjetna inteligencija: knjižnice i izvori znanja na internetu. 

Rođen je u Zagrebu. Nakon osnovnoškolskog i srednjoškolskog školovanja upisao je Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu na kojemu je diplomirao 1996. godine informacijske znanosti i engleski jezik i književnost. Na istom je fakultetu nakon završenog poslijediplomskog studija 1999. godine magistrirao, a zatim 2003. i obranio doktorsku disertaciju, oba rada u području društvenih znanosti. Od 1996. godine zaposlen je na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prvo kao znanstveni novak, a potom od 2004. godine kao viši asistent. 2006. godine izabran je u znanstveno-nastavno zvanje docenta, 2011. u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora, od 2019. u znanstveno-nastavnom zvanju redovnog profesora. Od 1998. godine aktivno sudjeluje u nastavi Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u više kolegija diplomskog studija poput Knjižnično poslovanje i upravljanje, Uvod u informacijske djelatnosti i Informacijska služba u knjižnici prvo kao znanstveni-novak asistent, a zatim i kao i viši asistent. Nakon izbora u znanstveno-nastavno zvanje docenta nositelj je kolegija Osnove komunikacijske tehnologije, Digitalne zbirke (oba kolegija na preddiplomskom studiju informacijskih znanosti), Internetska kultura i Knjižnično upravljanje (diplomski studij informacijskih znanosti). Od 2008. godine na poslijediplomskom doktorskom studiju informacijskih znanosti nositelj je kolegija Izvori i karakteristike umrežene znanosti. Sudjelovao je i u izvođenju nastave na izvanrednom studiju bibliotekarstva na kolegijima Vježbe iz knjižničnog poslovanja i upravljanja (do 2007.) i Informacijska tehnologija I (do 2002.) i Informacijska tehnologija II, dok je u novom, reformiranom izvanrednom studiju bibliotekarstva nositelj kolegija Internetska kultura i Knjižnično upravljanje. U Hrvatskom knjižničarskom društvu član je Komisije za teoriju i znanstveni rad. Uz navedene aktivnosti, od 1996. do veljače 2009. bio je član uredništva Vjesnika bibliotekara Hrvatske. Tijekom godina sudjelovao je u više znanstvenih projekata: Opća teorija kulturne baštine (glavni istraživač prof. dr. Aleksandar Stipčević), Organizacija, očuvanje i uporaba hrvatske knjižne baštine (glavni istraživač prof. dr. Tatjana Aparac-Jelušić), a od 2007. godine sudjeluje kao istraživač u znanstvenom projektu Organizacija, upravljanje i razmjena znanja u elektroničkom obrazovnom okruženju (glavni istraživač prof. dr. Jadranka Lasić-Lazić). Svoje znanstvene i stručne radove izlagao je na brojnim znanstvenim i stručnim skupovima u Hrvatskoj i inozemstvu, a ti su radovi redovito objavljivani u znanstvenim časopisima i zbornicima radova. Područja interesa u znanstvenom i stručnom radu kojima se bavi su raznovrsna, a među njima su: digitalne zbirke i knjižnice, informacijska tehnologija u knjižnicama kao potpora knjižničnim službama i uslugama, upravljanje knjižnicama i znanstveno komuniciranje. Od 2002. godine redovito aktivno sudjeluje u radu Centra za stalno stručno usavršavanje knjižničara koji djeluje u sklopu Nacionalne i sveučilišne knjižnice predavanjima i vježbama pod naslovom Izgradnja digitalnih zbirki i Uporabljivost - temelj izgradnje mrežnih mjesta. U više navrata bio je član organizacijskih i programskih odbora znanstvenih i stručnih konferencija i seminara održanih u Hrvatskoj. 2000. godine dodijeljena mu je nagrada Eva Verona, koja se dodjeljuje mladim knjižničarima, članovima Hrvatskoga knjižničarskog društva, za posebno zalaganje u radu, inovacije i promicanje knjižničarske struke. Godine 2002. dodijeljena mu je nagrada za najbolju prezentaciju rada na CARNetovoj konferenciji CUC. / www.inf.ffzg,unizg.hr