Uskrsne čestitke iz ostavštine obitelji Muretić iz Križevaca

Čestitanje Uskrsa, najvećeg kršćanskoga blagdana, ima bogatu povijest u društvima s  kršćanskom tradicijom. Povijest pisanja i slanja uskrsnih čestitki datira od sredine 19. stoljeća, kad su se pojavile prve tiskane čestitke. Uskrsnim čestitkama slale su se, tijekom povijesti, dobre želje najbližima, dragim prijateljima, rodbini te ponekad i poznanicima ili važnim ljudima. Tijekom 20. stoljeća čestitarska tradicija proširila se i na poslovne suradnike i partnere. Kako uskrsna čestitka zapravo ima oblik razglednice, s prednje strane sadrži prigodnu sliku, a sa stražnje nalazi se prostor za pisani tekst i adresu primatelja. Likovni motiv na prednjoj strani čestitke sadržavao je jedan ili više simbola Uskrsa. Tako primjerice slika jajeta označava genezu, postanak; pile je simbol novoga života; proljetnice su simbol rađanja novog života u prirodi - ljubičice, đurđice, cicamace kao i rascvjetani krajolici s bujnim zelenilom; zec je simbol početka proljeća i znak plodnosti te začetka novog života, razigrani pilići također, janjad, djeca s pisanicama itd. Motiv zeca preuzet je iz germanske mitologije te se prvi put povezuje s blagdanom Uskrsa krajem 17. stoljeća. No, nisu bile rijetke ni čestitke s umjetničkim prikazima uskrsnih običaja, a čiji su autori bili renomirani slikari  kao primjerice austrijski umjetnik Heinz Schubert te hrvatski slikar i crtač Andrija Maurović i dr. U 21. stoljeću običaj slanja tiskanih čestitki zamire pojavom novih tehnologija, pa tako i uskrsnih čestitki, te ustupa mjesto porukama koje se šalju putem mobilnih telefona i računala. Zanimljivo je spomenuti da fundus Muzeja grada Zagreba sadrži mnogobrojne uskrsne čestitke, a najstarija potječe iz 1898. godine.
 
Izvori:
1. Pospišil, Srećko. Škrinjica nostalgije : čestitke u očima prošlosti. Čakovec : Srećko Pospišil : Printex, 2016.
2. Muzej grad Zagreba.

Hvala kolegici Miljenki Molvarec na ustupljenoj građi.