Vještice i emancipiranje: od Barbare Celjske i Veronike Desinićke do danas

Barbara Celjska, u Hrvatskoj poznata i kao Crna kraljica, bila je ujedno i češka, ugarska i njemačka kraljica, a samim time i vladarica naših krajeva. Bila je pametna, politički vješta i u ono vrijeme jedna od rijetkih žena u Europi takvom moći i utjecajem. Njezina šogorica, Veronika Desinićka, bila je sušta suprotnost, jer je prije svega shvaćana kao »objekt požude«. Njezina tragična ljubavna priča s Friderikom II Celjskim osnova je brojnim mitovima i literarnim djelima, kako u hrvatskom tako i u slovenskom kulturnom prostoru. Ono što je zajedničko ovim ženama je »čarobništvo«. Veroniki je suđeno kao vještici (doduše, oslobođena je od ove optužbe), a Barbaru su prema kraju njezina života (kad se u Mělniku bavila alkemijom) smatrali vješticom. U hrvatskom mitu o Crnoj kraljici magične vještine navodno je stekla već u ranoj mladosti.

Što se može razabrati iz njihovih priča u današnje vrijeme? Postoje li samo one žene koje prije svega predstavljaju emancipaciju i one koje su samo objekt požude? Zašto se upravo one sve prečesto svrstavaju u »vještice«?
Okrugli stol i izložbu organiziraju Veleposlanstvo Republike Slovenije u Zagrebu i Knjižnica.