Voda koja život znači

VODA ZNAČI ŽIVOT
U zaključku UN-ove globalne partnerske inicijative World Water Vision stoje i sljedeće rečenice: „Svakom ljudskom biću, danas i u budućnosti, treba osigurati siguran pristup pitkoj vodi, odgovarajućim uvjetima sanitacije kao i dovoljno hrane i energije po razumnoj cijeni. Neophodne količine vode moraju biti priskrbljene na način da se ne naruši prirodna ravnoteža. Voda predstavlja osnovicu za funkcioniranje svih živih ekosustava i njihovih staništa, istovremeno osigurava razvoj ljudskih aktivnosti, ali i dobrobit cijelog okoliša.“
Na Konferenciji o okolišu i razvoju UN-a u Rio de Janeiru 1992. godine predložen je 22. ožujka kao Svjetski dan voda koji se obilježava svake godine izabranom temom, čime se ukazuje na brojne probleme i moguća rješenja povezana s vodom.
Čovječanstvo uglavnom zna koliko vode troši i u koje svrhe, ali nažalost nedovoljno zna i nedovoljno vodi brigu koliko vode je potrebno okolišu, ekosustavima za osiguranje održivog razvoja. Voda se često iz neophodne potrebe zbog nedostatka – prilikom dugotrajnih suša – pretvara u strašni rušilački fenomen – tijekom razornih poplava. Zbog toga je, prije svega, podići opću svijest o tome najvažnijemu prirodnom resursu kako bi se organiziranim, detaljno prostudiranim i osmišljenim postupcima zaštite omogućilo da pitka voda bude dostupna svim ljudima i svakome živom biću.
Svjetski dan voda obilježava se 22. ožujka svake godine kako bi se skrenula pozornost ljudi diljem svijeta na važnost očuvanja vode za piće.
Cilj svjetskog dana vode je upozoriti i podići svijest o 2 milijarde ljudi koji žive bez pristupa pitkoj vodi s fokusom na podržavanje postizanja ciljeva UN-ove Agende 2030 održivih razvoja (SDG 6): Voda i odvodnja za sve do 2030. godine.

Izložba fotografija Jurja Kopača postavljena u Knjižnici Novi Zagreb tematski je posvećena vodi, najvažnijemu prirodnom resursu, čime se pridružujemo ovogodišnjem obilježavanju Svjetskog dana voda.

Juraj Kopač rođen je 1935. u Mrzljakima – Draganići. Fotografijom se profesionalno bavi od 1960. prvenstveno kao fotoreporter  dokumentarne fotografije. U vremenu od 1960. do 1964. uz rad studira na Pravnom fakultetu u Zagrebu.
I nakon diplome 1964. i dalje radi u Agenciji za fotodokumentaciju Hrvatske – Agefoto, do 1972. godine. Od te godine fotografija postaje hobi i dopunski rad u oblasti turističke i ekonomske propagande.
Po odlasku u mirovinu 1990. većinom snima za razglednice koje izdaje u vlastitoj nakladi putem firme FOTKO. Snimanje fotografija počinje na malom formatu aparatima Zorki i Leica (oko 1955.), te na srednjem formatu aparatom Rolleiflex, zatim Hasseblad, a potom na velikom formatu kamerom Linhof za potrebe ekonomske propagande.
Fotografije autora Jurja Kopača objavljivane su u monografijama, novinama (najčešće bez naznake imena autora) te na skupnim izložbama gospodarskog, turističkog i kulturnog karaktera u zemlji i inozemstvu.  
Raspolaže bogatom arhivom diakolora s motivima iz cijele Hrvatske.