Zašto je Bosna a ne ništa
Nerzuk Ćurak redovni je profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu te redovni kolumnist portala Tačno.net
Član je Profesionalnog američkog udruženja političkih znanosti – American Political Science Association (APSA) i Udruženja politologa u Bosni i Hercegovini, te član Regionalnog odbora Centra za napredne studije Jugoistočne Europe Sveučilišta u Rijeci. Član je Odbora političkih znanosti ANUBIH i PEN Centra BiH.
Rekli su o knjizi:
Nesumnjivo je da se kao društvo nalazimo na odlučujućem istorijskom i političkom raskršću gdje izbor puta ka promjenama nije jednostavno izvršiti, što zbog opterećenja iz prošlosti, toliko i zbog vremena sadašnjeg koje nije pouzdan oslonac za fiksiranje dugoročnijih programa i njihovih izgleda. Utoliko je veća odgovornost za ono šta i kako mislimo, radimo i predlažemo kao budući projekat da Bosna ne bude ništa. Nerzuk Ćurak nas ovom svojom knjigom uvodi u neobičan svijet mišljenja o životu ljudi i društva, u filozofiju oslobođenja i hrabrenja u borbi sa pesimizmom i pasivnošću koja u bitnome karakterizira našu, bosanskohercegovačku trenutnu duhovnu situaciju. (Sarina Bakić, profesorica sociologije kulture na Univerzitetu u Sarajevu).
Nekada davno bila je utopija, samo jedan prkosan san jer to mjesto zaboga ne može postojati (οu–topos), misliti i željeti i zahtijevati da svi ljudi budu isti, da svaki čovjek ima svoje dostojanstvo koje mora biti jednako poštovano kao dostojanstvo bilo kog drugog člana društva. A onda je ta utopija malo po malo, nakon mnogo žrtava i par revolucija, postala stvarnost u mnogim uglovima svijeta: rodila se građanska demokratija, mjesto gdje zajednica građana tj. narod (demos) vlada (kratos). Ali i dalje, u srcu Evrope, postoji zemlja gdje su takve misli i želje i zahtijevi još uvijek viđeni kao utopija jer se mnogima, ali dakako ne i svima, čini da njome ne može da upravlja (politički) narod već da nad njom moraju vladati (etnički) narodi, da to nikako ne može biti demos-kratija, već da mora biti i ostati ethnoi-kratija. Da tako ne mora biti, da tako ne smije biti, nam govori ova zbirka eseja Nerzuka Ćurka: neumoljiva prema vlastodršcima, kristalno jasna, opčinjena ljubavlju prema jednoj zemlji i njenim građankama i građanima, prema slobodi i jednakosti. Ukratko: prkosna od sna. (Nenad Stojanović, profesor političkih nauka na univerzitetu u Ženevi).
Rješenja koja Ćurak nudi, međutim, nisu utopijska, nego analitički promišljena i politički odgovorna. Težina problema podrazumijeva i težinu rješenja. Naročito kada je u pitanju odnos Beograda prema Bosni i Hercegovini, pritisnut „lavinom kotrljajućih tegova“: čitaj – negiranjem genocida i ostalih, bezbrojnih ratnih zločina koji su počinjeni ne bi li Bosna i Hercegovina bila razorena.
Na tom brdu laži koje sijenku baca na humke posijane širom naše zemlje počiva „zločinačko mirotvorstvo“ (kakva sjajna sintagma) politike zvaničnog (da problem bude veći; i nezvaničnog, ako ćemo pravo) Beograda prema Bosni. Zbog redova koje je Ćurak posvetio toj politici ova je knjiga za srbijansku javnost ne manje važna nego za bosanskohercegovačku. (Andrej Nikolaidis, književnik, Crna Gora)