Žene i književnost: Ana Tonković Dolenčić

Na trećoj tribini ciklusa Žene i književnost, urednice i voditeljice Milane Vuković Runjić, gošća je dramaturginja Ana Tonković Dolenčić, koja je za kazalište napisala niz tekstova, ali i adaptirala razna književna djela s posebnom autorskom aurom.
 
Na tribini će se nastojati odgovoriti na pitanja kako se književno djelo adaptira za kazališne daske, kakvi su književni afiniteti Ane Tonković Dolenčić te, na kraju, kako je to raditi s vlastitim suprugom – Krešom Dolenčićem, kazališnim redateljem.
 
Vidimo se u petak na Književnom petku!  

 

Drama dramaturgije

Posao dramaturga u hrvatskoj je javnosti u velikoj mjeri diskretna, da ne kažemo podcijenjena profesija. Ako tomu dodamo dramaturga koji adaptira već postojeće predloške (bajke, priče, romane) za pozornicu, njegova djelatnost prelazi u domenu mističnoga. Pitanje autorstva iz te se perspektive gotovo ni ne postavlja.

Sve su to bili razlozi da voditeljica i urednica treće tribine Književnog petka u jesenskom dijelu sezone,  ali i njenog serijala Žene i književnost, Milana Vuković Runjić za svoju novu gošću pozove Anu Tonković Dolenčić, dramaturginju i adaptatoricu raznih književnih djela, najčešće za kazališne predstave, s  potpunom autorskom aurom.

U svom opuštenom i spontanom stilu voditeljica Milana Vuković Runjić tribinu je zamislila kao pokušaj da se odgovori na pitanja s kakvim se problemima susreće ova profesija, kakvi su osobni književni i profesionalni afiniteti Ane Tonković Dolenčić i na kraju, kako je to raditi na profesionalnom planu s vlastitim suprugom – Krešimirom Dolenčićem, poznatim kazališnim redateljem.

Voditeljica  Milana Vuković Runjić je iz bogatog opusa svoje gošće izdvojila tri projekta: lutkarsku predstavu za djecu (i odrasle)  Zagrebački vremeplovci (koja je u cjelosti njezin dramsko-dramaturški autorski rad), te adaptacije dvaju romana; Opasnih veza Pierre Choderlos de Laclosa i Faraon iz Ilice je mrtav, Milane Vuković Runjić.

Što se tiče lutkarske predstave Zagrebački vremeplovci, voditeljica Vuković Runjić bila je fascinirana sposobnošću gošće da u kratkom vremenu kazališne predstave (otprilike sat i četvrt) sažeto prikaže cjelokupnu povijest Zagreba i zagrebačkog kraja, a da predstava ne izgubi na relevantnosti informacija i zahtjevnosti sadražaja, na svekoliko zadovoljstvo ciljane publike - djece i njihovih roditelja.

Posebnu je dramaturšku i adaptacijsku umješnost, saznali smo na tribini, zahtijevala adaptacija glasovitog epistolarnog romana Opasne veze de Laclosa. Kako je predstava bila kazališni hit, čini se da je Ana Tonković Dolenčić, zajedno sa svojim stalnim suradnikom i suprugom, kazališnim redateljem Krešimirom Dolenčićem, više nego uspješno pronašla adekvatna rješenja transponiranja romana u kazališnu predstavu.

Isto se odnosi na njezinu prošlogodišnju uspješnicu, adaptaciju romana Faraon iz Ilice je mrtav Milane Vuković Runjić. Sama autorica romana, u večerašnjoj ulozi voditeljice, u superlativima je govorila o dramaturškim i adaptatorskim  sposobnostima Ane Tonković Dolenčić, koja nužnim redukcijama teksta nije roman osiromašila nego ga je, baš suprotno, sublimirala i svela na ono bitno, ne gubeći iz vida samu srž djela.

Na kraju tribine gošća je istaknula da joj u poslu veoma pomaže činjenica da radi sa suprugom s kojim se i profesinalno sjajno razumije i nadopunjava te tako čine izvrstan redateljsko-dramaturški tandem, što je na hrvatskoj kazališnoj sceni prava rijetkost.