Učenici 4. razreda, likovna grupa, profesorice Sonja Batinić, Marta Vunak i knjižničarka Ruža Jozić, posjetili su zagrebačku katedralu i Riznicu katedrale krajem rujna 2017. godine, što je u njima potaknulo želju za istraživanjem literature i izvora o povezanosti zagrebačke Prvostolnice i sesvetskog kraja, osobito Kašine i Vugrovca, koji su u prošlosti bili poznati po svojim rukotvorinama iz veziljske ili štikarske škole umjetničkog crkvenog obrta, koju je na svom dvoru u Vugrovcu osnovao biskup Petar Petretić oko 1650. god., u kojoj su izrađena najljepša misna ruha kojima se zagrebačka katedrala ponosila stoljećima, kao i crkve diljem Hrvatske. Najpoznatije djelo te škole je svileni vez za pokrov - Božji grob, s oslikanim prizorima iz Starog i Novog zavjeta, iz 1659. godine, a danas se čuva u Riznici zagrebačke katedrale.   

„Vugrovec je u prošlosti bio nadaleko poznat po svojim rukotvorinama. Riječ je o najstarijoj stručnoj školi umjetničkog crkvenog obrta koju  je na svom dvoru u Vugrovcu osnovao biskup Petar Petretić oko 1650. god. Bila je to poznata veziljska ili štikarska škola u Vugrovcu, u kojoj   su izrađena najljepša misna ruha kojima se Zagrebačka katedrala ponosila, kao i mnoge  crkve diljem Hrvatske. Jedno takvo misno ruho izvezeno srebrom nalazi se i danas u župnoj crkvi Sv. Franje Ksaverskog u Vugrovcu. Najpoznatije djelo te škole je svileni vez za pokrov pod nazivom Božji grob, s oslikanim prizorima iz Starog i Novog zavjeta, iz 1659. godine, koji se danas čuva u Riznici katedrale. Zanimljivo je da su misna ruha za biskupe, kanonike i svećenstvo Zagrebačke biskupije vezli uglavnom vugrovečki mladići iz obitelji Galović i Ferenčak, pa pojedini stanovnici Vugrovca i danas nose nadimak Štikari (od glagola štikati, vesti) prema poslu kojim su se njihovi preci bavili. Veziljska radionica u Vugrovcu djelovala je pod vodstvom Nijemca Jakoba Wolfganga Stolla, koji je došao iz Bavarske. Vezenje se u vugrovečkom i sesvetskom kraju od davnine njegovalo kao kućni obrt, a nosilo se i pokazivalo u svečanim prigodama.“