Hrvatski književnik Fran Galović rodio se 20. srpnja 1887. god. u mjestu Peteranec pokraj Koprivnice. Na Donjogradskoj gimnaziji u Zagrebu maturirao je 1906. god. Školovanje nastavlja na zagrebačkom sveučilištu studijem slavistike i klasične filologije, da bi pred kraj studija zbog svojega političkog angažmana u okviru mladohrvatskog, liberalnopravaškog pokreta bio prisiljen napustiti Zagreb. Studij je završio u Pragu.
God. 1909. pričuvni je kadet pješačke pukovnije u Sisku. 1913. god. postaje namjesni učitelj II. realne gimnazije u Zagrebu.
Ubrzo nakon početka Prvog svjetskog rata, na jesen 1914. mobiliziran je, poslan na srpsko bojište, gdje je iste godine poginuo, u dobi od 27 godina.
U svom kratkom životu stvorio je opsežan i žanrovski raznorodan književni opus u kojem su najvrednija pjesnička ostvarenja. Još kao student u Zagrebu pokrenuo je i uređivao pravaško glasilo Mlada Hrvatska.
Prvu pjesmu, naslovljenu U spomen 11. listopada 1903. s potpisom Hrvatski đak, sastavio je u povodu otkrivanja spomenika Anti Starčeviću u Šestinama kraj Zagreba, a objavio ju je 1903. u Hrvatskom pravu, novinama Čiste stranke prava.
1907. god. izvedene su mu jednočinke Tamara i Grijeh, a 1908. god. povijesna trilogija o propasti hrvatskoga kraljevstva Mors regni.
1913. god. objavio je zbirku pjesama Četiri grada. Osim te pjesničke zbirke, za života je objavio dramu Tamara (1907.), pripovijesti Začarano ogledalo (1913.) i Ispovijed (1914.).Veći dio njegova opusa objavljenoga za života ostao je ostao je razasut po časopisima. Njegova rukopisna književna ostavština, neobjavljena zbog prerane smrti na ratištu, tek se je posmrtno otkrivala.
Zastupljen je u zborniku Hrvatska mlada lirika, objavljenom 1914. god.
1940. god. Julije Benešić objavljuje dva sveska Galovićevih sabranih pjesama, uz opširan predgovor., a 1942./1943. objavio je njegova sabrana djela.
Galovićeva štokavska lirika pod utjecajem je moderne i simbolistično-parnasovske poetike. No ponajbolji i uistinu autentičan dio njegova pjesničkog opusa su dijalektalne kajkavske pjesme okupljene u nedovršenoj zbirci Z mojih bregov. Podijeljena je u četiri ciklusa posvećena godišnjim dobima. Prema Galovićevim zabilješkama može se zaključiti da je trebala sadržavati trideset pjesama no stigao je napisati samo dvadesetdvije. Z mojih bregov i danas predstavlja vrhunac hrvatske kajkavske lirike afirmirajući svu ljepotu i melodioznost kajkavskoga govora.
Osim književnoga i književno-kritičkog opusa, iza Frana Galovića ostala je i bogata korespondencija, koja i sama ima književnu vrijednost, a poticajna je i za istraživanja hrvatske kulturne scene i političkoga života na početku 20. stoljeća.
Nakon tragične pogibije u dobi od 27 godina, Fran Galović sahranjen je na zagrebačkom groblju Mirogoj.
