Najljepši trenutak: smrt me više ne može mimoići. Lagano, lagano potrčah travom, dišući još, a ipak već slobodna. Samo još bijeli cvijet da uzmem, pa ću se mirno moći vratiti u svijet kojem pripadam, u prebivalište duša.    
(Nulti meridijan, Umorna smrt)

Četiri dana prije svog 62. rođendana Dubravka je izgubila bitku s teškom bolešću. Njezin oštar um i smisao za humor, bistar pogled, potpuna svijest o bolesti, postojana smirenost i staloženost, samozatajno trpljenje i nevjerojatna snaga u tom krhkom tijelu nisu bili dovoljni za pobjedu. Iako je ishod bio neminovan, prihvaćamo ga s nevjericom i nekim čudnim iščekivanjem, kao da će netko doći i reći nam da se to nije dogodilo, da je sve u redu… Ali nitko ne dolazi i ništa nije u redu, Dubravka je otišla zauvijek.
Rođena 27. siječnja 1962. u Zagrebu, Dubravka je cijeli život provela u svojem voljenom gradu. Odrasla je u toplom obiteljskom domu, obasipana ljubavlju i nježnošću majke koja potječe s Banovine i oca podrijetlom iz Hrvatskog zagorja. Hrvatska ratna tragedija nije mimoišla ni Dubravkinu obitelj - nakon završetka II. svjetskog rata njezin djed po majci uhićen je i ubijen, otac je prošao Križni put, majka osuđena na višegodišnji zatvor u kojem se teško razboljela i oduzeta su joj građanska prava, a stradali su i mnogi drugi članovi šire obitelji. Premda je bila zanesena književnošću, filmom, kazalištem i filozofijom, teška obiteljska situacija zasigurno je doprinijela i njezinu posebnom zanimanju za hrvatsku političku povijest. Ali prije svega, Dubravka je bila posvećena prošlosti grada Zagreba. Nakon završene osnovne škole i gimnazije, studirala je filozofiju i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i diplomirala 1987. godine. Završni rad za zvanje diplomiranog knjižničara obranila je 1997. s temom Leibniz kao bibliotekar: theoria cum praxis. Zvanje višeg knjižničara stekla je 2013., godine, a knjižničarskog savjetnika 2019. Bila je članica ZKD-a i HKD-a, a uz dugogodišnje članstvo u Komisiji za zavičajne zbirke predsjedala je Komisijom u mandatu 2012-2014. 
Od 1996. godine bila je zaposlena u Gradskoj knjižnici kao diplomirani knjižničar-informator u Informativno-posudbenom odjelu, od 2005. godine radila je u zbirci Zagrabiensia, a voditeljica zbirke bila je od 2011. Svoj Zagreb voljela je i poznavala kao malo tko, od povijesti gradskih ulica i zgrada, do arhitekata, graditelja, osoba, obitelji, događaja…, a zavičajnu zbirku vodila je predano i temeljito. Bila joj je toliko posvećena da su Gradska knjižnica i Zagrabiensia bile njezin drugi dom, ili prvi, gotovo da nije osjećala razliku. Dubravkinim odlaskom Zagreb je izgubio vrsnog poznavatelja i čuvara baštine, a Zagrabiensia predanog stručnjaka.
Autorica je stručnih radova, monografija, bibliografija, studijskih i virtualnih izložbi. S posebnom pažnjom pisala je monografiju o zagrebačkom nakladniku Kugliju - Kuglijeve knjige : nostalgični hommage knjizi koju su Knjižnice grada Zagreba objavile 2018. Njezine izložbe, posebno o Šenoi, Matošu, Begoviću, Starčeviću, Šoljanu, Stepincu, zagrebačkoj katedrali, uvijek su bile iscrpan izbor vrijedne građe iz fonda Gradske knjižnice.
Osmislila je projekt Osvijetlimo dio svoje prošlosti: Zagreb na pragu modernog doba koji predstavlja tematsku okosnicu programa Digitalizirana zagrebačka baština. Sudjelovala je u programu digitalizacije od njegova početka, bila je članica uredništva portala Digitalne zbirke Knjižnica grada Zagreba i urednica bloga na portalu. Bila je dugogodišnja članica uredništva tribine Književni petak. Sudjelovala je na mnogim stručnim skupovima, a zadnji je bio I. znanstveno-stručni skup Stare razglednice-izvori baštine održan 24.11.2023. u Zagrebu za koji je pripremila izlaganje, ali zbog bolesti nije mogla prisustvovati.
Pasionirana ljubiteljica književnosti i sama književnica, članica Matice hrvatske, svom književnom radu vraćala se stalno iako mu se nije uspjela posvetiti koliko je željela. Uz dvije objavljene zbirke priča, Nulti meridijan objavljen u vlastitoj nakladi 1988. i U lazaretu, Meandar 1995., posljednja objavljena priča bila je Violinistov san koja je ugledala svjetlo dana u listopadu 2023., u 3. broju Kola. Ostavila je za sobom i mnoge tekstove koji na svoje objavljivanje još čekaju.
Za Dubravkom ostaje velika praznina koja se ne može popuniti, njezin radni stol u Zbirci prepun knjiga, papira, tekstova kao da čeka da se vrati i dovrši sve što je započela, a mi i dalje kao da čujemo kako nam prilazi i započinje razgovor, naravno, o Zagrebu.
Draga Dubravka, bila si posebna, po mnogočemu jedinstvena, mirno živeći u svom svijetu koji si brižno čuvala i samo rijetkima dala da ga upoznaju. I ne, nemoj otići s ovoga svijeta s mišlju da si ovdje bila zabunom. Ovdje, među nama, bila si s razlogom. Svojim likom, radom i djelima ostavila si neizbrisiv trag koji je ovaj svijet učinio ljepšim mjestom, a sve nas koji smo Te poznavali oplemenila si, puno toga naučila, ne samo o prošlosti ovoga grada, nego i o nama samima. Hvala Ti na tome.


Svjetlan Lacko Vidulić 

Dubravka kao da nije bila posve ili kao da nije bila samo s ovoga svijeta. Bilo je nečeg bezvremenog, gotovo eteričnog u njenoj pojavi. Jer njena tjelesna krhkost, njen stas i glas djevojčice, zračili su snagom i ustrajnošću koji kao da su bili baždareni za neki drugi, neki manje okrutan, manje banalan, manje sivi svijet. Svijet kojim upravljaju duhovne vrijednosti, umjetničke vizije, etički ideali.
            Ustrajno slijedeći vrijednosti i ideale svijeta iz kojega potječe, Dubravka je, pisanom riječju, znala reagirati buntovno i oštro. Slutim da je često, možda uvijek, bila u pravu. Slutim da je istodobno, ne pristajući na kompromise s okolnostima svijeta u kojem živi, bila odveć stroga prema svojim suvremenicima. Ali upravo takva: beskompromisna i ustrajna, i kao da nije posve s ovoga svijeta, trebala nam je kao podsjetnik na temeljne vrijednosti na kojima ipak, u suštini, počiva i naš svijet - klimava zgrada naše kompromisne realnosti.
            Svijet iz kojeg potječe Dubravka ima bezbrojna vrata koja su otvorena i svima nama. Riječ je o knjigama. A Dubravkina vlastita književna proza otvara pogled u njen osobni duhovni i intelektualni zavičaj. U njemu se kontemplacija samotne duše razvija u živome dijalogu s brojnim glasovima što odzvanjaju u bezvremenosti književne i filozofske baštine svijeta.
            U zadnjim mjesecima života, suočena s opakom dijagnozom, Dubravka je smirenje nalazila u pisanju. Razmjenjivali smo potresne koliko i pragmatične poruke o ciljevima i stanju njezina književnog nauma. Naslov: Zrcalna strana svijeta. Začet više godina prije vlastite dijagnoze, u njemu prevladava tema smrti. Iznenadila me duboko proživljena kršćanska religioznost. Nama koji ne dijelimo obzor neupitne vjere, optimizam kršćanske poruke danas, u 21. stoljeću, također djeluje kao buntovni podsjetnik na mogućnost drugačijeg, beskompromisnog pogleda na svijet. Dubravka piše:
            »Cijeli ovaj majušni planet dom je u kojem privremeno prebivamo, i dok se ne preselimo u onaj vječni, hram Božji, Jeruzalem nebeski, trudimo se urediti ga što je bolje moguće. No bojim se da u tome ne uspijevamo, i što se više trudimo učiniti ga boljim mjestom za život, sve ga više preobražavamo u suprotnost dobru i ljepoti, izgubivši iz vida njegov pravi smisao postaje na putu do punine života u Bogu, Kristu. Punine života vječnoga.« To se Dubravka danas posmrtno obraća svima nama koji još neko vrijeme boravimo na ovome majušnom planetu. Poput jeke, uzvraćaju joj stihovi književnika i teologa Ivana Goluba (Oči i smrt, u zbirci Molitva vrtloga):
Veli se:
Smrt zatvara oči.
Velim:
Smrt otvara oči.
Draga Dubravka, dospjela si s onu stranu zrcala, i tvoje oči su sada širom otvorene. Slutimo da se u njima zrcali beskrajni mir.
 
Izabrana bibliografija (navedena kronološkim redom)

Književna djela
Petek, D. (1988). Nulti meridijan. Zagreb, vlastita naklada.
Petek, D. (1991). Zmija. Marulić 24, 5: 639-644.
Petek, D. (1994). Jedna nevelika i sedam malih proza. Kolo Matice hrvatske 4(152), 9/10: 779-797.
Petek, D. (1994). U Lazaretu. Plima 3: 98-105.
Petek, D. (1995). U Lazaretu. Zagreb: Meandar.
Petek, D. (1998). Sibir. Republika 54, 1/2: 19-25.
Petek, D. (2001). Faustov let. Republika 57, 3/4: 51-57.
Petek, D. (2023). Violinistov san. Kolo 33, 3: 16-19.
 
Stručne monografije
Petek, D. (1997). Zagreb : izbor djela iz fonda Gradske knjižnice u Zagrebu : [bibliografija]. Zagreb: Knjižnice grada Zagreba, Gradska knjižnica.
Petek, D. (2001). Nobelova nagrada za književnost 1901. - 2001. Zagreb: Knjižnice grada Zagreba, Gradska knjižnica.
Petek, D. (2018). Kuglijeve knjige: nostalgični hommage knjizi. Zagreb: Knjižnice grada Zagreba.
 
Članci
Petek, D. (2011). Zagrabiensia - kulturno-povijesni portret metropole. U: J. Leščić (urednica). Zavičajne zbirke u narodnim knjižnicama: zbornik radova (Str. 85-106). Zagreb: Nacionalna i sveučilišna knjižnica.
Bodiš, M.; D. Petek; D. Polanski. (2012). Obrada mapa sitnog tiska u fondu zbirke Zagrabiensia = Processing folders of minor publications collection in the holdings of Zagrabiensia. U: Holcer D. (urednica). Knjižnice u procjepu: stručna obrada neknjižne građe: zbornik radova (Str. 73-83). Sisak: Knjižničarsko društvo Sisačko-moslavačke županije.
Petek, D. (2013). Zagrebačka efemera - neki vidovi rubnih dokumenata urbane kulture = Zagreb ephemera - some aspects of peripheral urban culture documents. Vjesnik bibliotekara Hrvatske 56, 3: 167-184. [citirano: 2024-02-12]. Dostupno i na: https://hrcak.srce.hr/file/170414
Bodiš, M.; D. Petek. (2014). Povelje zagrebačkih građanskih društava u Zbirci Zagrabiensia = Charters of Zagreb civic societies in the Zagrabiensia collection fund. Seminar Arhivi, knjižnice, muzeji 18: 61-88.
Petek, D. (2018). Koliko nam govori jedna dopisnica? = What can a postcard reveal to us?. Seminar Arhivi, knjižnice, muzeji 22:133-164.
Petek, D. (2021). Zagrabiensia zavičajna zbirka Gradske knjižnice u Zagrebu. U: I. Meić (urednica). Gradska knjižnica u Zagrebu : ususret novom vremenu (Str. 224-241). Zagreb: Knjižnice grada Zagreba.
Petek, D. (2022). Zlatarovo zlato - zabavi i pouci. [citirano: 2024-02-12]. Dostupno na: https://digitalnezbirke.kgz.hr/?blog=article&id=22210
Petek, D. (2023). Tragom dvaju kazališnih oglasa u Zbirci Zagrabiensia. [citirano: 2024-02-12]. Dostupno na: https://digitalnezbirke.kgz.hr/?blog=article&id=22583
 
Sažeci i prezentacije
Petek, D. (2014). Projekt Priznanja zagrebačkih društava. Četvrti festival hrvatskih digitalizacijskih projekata: programska knjižica (Str. 51-52). Zagreb: Nacionalna i sveučilišna knjižnica. [citirano: 2024-02-12]. Dostupno i na: https://dfest.nsk.hr/2014/wp-content/uploads/2014/04/programska-knjizica.pdf
Petek, D.; M. Pipp. (2019). Narodna tiskarnica Ljudevita Gaja - virtualna izložba. Deveti festival hrvatskih digitalizacijskih projekata: programska knjižica (Str. 42-43). Zagreb: Nacionalna i sveučilišna knjižnica. [citirano: 2024-02-12]. Dostupno i na: https://dfest.nsk.hr/2019/wp-content/uploads/2019/05/D-fest_programska-knjizica.pdf
Petek, D. (2022). Zagrabiensia - od fizičke do digitalne zbirke [prezentacija]. Stručni skup 15 godina projekta Digitalizirana zagrebačka baština: 2007. - 2022. Zagreb: Knjižnice grada Zagreba.
Petek, D. (2023). S putovanja po Švicarskoj riječju i slikom u Jurjevsku 5 - razglednice i dopisnice Ive Brlića upućene majci Ivani Brlić Mažuranić s putovanja po švicarskim jezerima 1912. godine. I. stručno-znanstveni skup Stare razglednice - izvori baštine: knjiga sažetaka (Str. 47-48). Zagreb: Institut za vrednovanje i obradu razglednica.

Izložbe
Dubravka Petek postavila je više stotina manjih izložbi u vitrinama Zagrabiensie i više desetaka izložbi u auli Gradske knjižnice, ovdje se navodi izbor.
Dio izložbi dostupan je i u elektroničkom obliku.
2008
Stjepan Miletić: 24. ožujka 1888. - 8. rujna 1908. Zagreb: Knjižnice grada Zagreba, Gradska knjižnica, 20. 5. - 2. 6. 2008. [citirano: 2024-02-12]. Dostupno na: https://issuu.com/knjinicegradazagreba/docs/stjepan_miletic_virtualna_izlozba?
2009
Emilij Laszowski (1. travnja 1868. - 28. studenog 1949.) Zagreb: Knjižnice grada Zagreba, Gradska knjižnica, 18. 11. - 16. 12. 2009. [citirano: 2024-02-12]. Dostupno na: https://www.kgz.hr/en/gradska-knjiznica-zbirka-zagrabiensia/male-izlozbe/emilij-laszowski-1-travnja-1868-28-studenog-1949/54681
2010
Zagreb na pragu modernog doba. Zagreb: Knjižnice grada Zagreba, Gradska knjižnica. [citirano: 2024-02-12]. Dostupno na: https://digitalnezbirke.kgz.hr/izlozbe/zagreb-na-pragu-modernog-doba-izlozba/
2011
Hrvatski sokol. Zagreb: Knjižnice grada Zagreba, Gradska knjižnica, 27. 5. - 30. 6. 2011.
2012
Zagreb Ise Kršnjavija. Zagreb: Knjižnice grada Zagreba, Gradska knjižnica, 10. 5. - 4. 6. 2012.
2013
Antun Gustav Matoš: 13. lipnja 1873. - 17. ožujka 1914. Zagreb: Knjižnice grada Zagreba, Gradska knjižnica, 23. 5. - 17. 6. 2013.
2014
Antun Gustav Matoš: 13. lipnja 1873. - 17. ožujka 1914. Zagreb: Knjižnice grada Zagreba, Gradska knjižnica, 17. 3. - 4. 4. 2014. [citirano: 2024-02-12]. Dostupno na: https://issuu.com/knjinicegradazagreba/docs/antun_gustav_matos_virtualna_2014
Juraj Haulik nadbiskup zagrebački. Zagreb: Knjižnice grada Zagreba, Gradska knjižnica, 26. 5. - 23. 6. 2014.
2015
Kuglijeve knjige - nostalgični hommage knjizi. Zagreb: Knjižnice grada Zagreba, Gradska knjižnica, 21. 5. - 20. 6. 2015.
Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu - otvorenje nove zgrade 14. listopada 1895. - 14. listopada 2015. [citirano: 2024-02-12]. Dostupno na: https://www.kgz.hr/en/gradska-knjiznica-zbirka-zagrabiensia/male-izlozbe/hrvatsko-narodno-kazaliste-u-zagrebu-otvorenje-nove-zgrade-14-listopada-1895-14-listopada-2015/16405
2016
Ivan Kukuljević Sakcinski. Zagreb: Knjižnice grada Zagreba, Gradska knjižnica, 30. 5. - 2. 7. 2016.
2017
Dimitrija Demeter. Zagreb: Knjižnice grada Zagreba, Gradska knjižnica, 23. 5. - 30. 6. 2017.
2018
August Šenoa: 14. studenoga 1838. - 28. prosinca 1881. Zagreb: Knjižnice grada Zagreba, Gradska knjižnica, 29. 5. - 25. 6. 2018.
[citirano: 2024-02-12]. Dostupno na: https://e.issuu.com/embed.html#3738727/62104643
2019
Narodna tiskarnica Ljudevita Gaja. Zagreb: Knjižnice grada Zagreba, Gradska knjižnica, 18. 1. - 23. 2. 2019. [citirano: 2024-02-12]. Dostupno na: https://www.kgz.hr/hr/virtualne-izlozbe/1638
2020
Prvostolna crkva zagrebačka: Atrium ecclesiae - forum popul. Zagreb: Knjižnice grada Zagreba, Gradska knjižnica, 27. 5. - 30. 6. 2020.
2021
Milan Begović: 19. siječnja 1876. - 13. svibnja 1948. Zagreb: Knjižnice grada Zagreba, Gradska knjižnica, 27. 5. - 16. 6. 2021.
2022
Milan Ogrizović: 11. veljače 1877. - 25. kolovoza 1923. Zagreb: Knjižnice grada Zagreba, Gradska knjižnica, 11. 5. - 25. 6. 2022.
2023
Ante Starčević: 23. svibnja 1823. - 28. veljače 1896. Zagreb: Knjižnice grada Zagreba, Gradska knjižnica, 25. 5 . - 30. 6. 2023.