U povodu 55. obljetnice smrti hrvatskog leksikografa, bibliografa, književnog kritičara i pisca Mate Ujevića, utemeljitelja suvremene hrvatske enciklopedike, u vitrinama Zbirke Zagrabiensia postavljena je prigodna izložba koja malim izborom knjiga iz fonda Gradske knjižnice predstavlja njegov rad, koji u velikoj mjeri nadilazi izloženu građu.
Rodio se 13. srpnja 1901. u selu Krivodol kod Imotskog, a umro u Zagrebu 7. siječnja 1967. godine. Osnovnu školu pohađao je u rodnom selu, a niže razrede gimnazije u Franjevačkoj gimnaziji u Sinju. Sedmi i osmi razred završio je u Klasičnoj gimnaziji u Splitu. Sveučilišnu naobrazbu stekao je u Zagrebu  i Ljubljani.
Od godine 1924. predaje u Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji u Zagrebu kao suplent, a nakon položenog profesorskog ispita kao profesor hrvatskoga i francuskoga jezika. Godine 1935. doktorirao je radom Mladi i stari: Uloga Jovana Hranilovića, obranjenim pred komisijom čiji su članovi bili Franjo Fancev, Antun Barac, Albert Bazala i Stjepan Matičević.
Feljtone, crtice, pjesme i književne kritike počeo je pisati već u ranoj mladosti. Bio je urednik časopisa Luč i Mladost te, s Bogdanom Radicom, pokretač književne revije Renesansa.
1935. godine pod pseudonimom Josip Sučević objavio je u izdanju Hrvatskog književnog društva sv. Jeronima brošuru Abesinija,kao protest protiv Mussolinijeve okupacije Etiopije od strane Italije.
Od 1939. godine zbog pokretanja pripremnih radova na Hrvatskoj enciklopediji u sklopu Konzorcija Hrvatska enciklopedija, postupno napušta mjesto profesora u Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji. Bio je upravitelj Hrvatskog izdavalačkog bibliografskog zavoda. Od 1946. do 1949. godine radi kao knjižničar u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, te pokreće i uređuje Bibliografiju rasprava, članaka i književnih radova u časopisima NR Hrvatske, koju je objavljivala JAZU. 1. prosinca 1950. godine dolazi u Leksikografski zavod FNRJ kao zamjenik Miroslava Krleže i de facto kreator i realizator brojnih enciklopedijskih izdanja te organizator Leksikografskoga zavoda, gdje radi do umirovljenja 1965. godine.
Autor je autobiografskog proznog djela Mladost Tome Ivića (1928.) i povijesnog pregleda Hrvatska književnost (1931), sastavio je antologiju Hrvatske narodne pjesmarice (1938), više srednjoškolskih čitanki (1941.–44.) a osobito je važno istaknuti kompendij Misli i pogledi A. G. Matoša (1955.) u kojem su u vidu natuknica popisane sve teme, osobe i lokaliteti koji se nalaze u djelima Antuna Gustava Matoša ili se odnose na na njegov život i pjesnički rad. Uz svaku natuknicu naveden je i izvor, a djelo je uređeno s respektabilnom preglednošću i opskrbljeno svim potrebnim pomagalima za snalaženje unutar Matoševa opusa. Zbog svega toga možemo ga smatrati prvom hrvatskom osobnom književnom encikopedijom.
Godine 1996. Leksikografski zavod je utemeljio nagradu Mate Ujević za iznimna postignuća na području enciklopedike i leksikografije.
Dobitnik je izraelskoga priznanja Pravednik među narodima.