Hrvatski književnik i preporoditelj, rodio se u mjestu Dubravica u klanječkom kotaru, u obitelji imućnih cesargradskih slobodnjaka, koji su sina mogli poslati na školovanje u Zagreb. U Zagrebu je završio bogosloviju te potom obnašao razne službe: bio je kapelan i kateheta kaptolske pučke škole, potom upravitelj župne crkve sv. Marije, i bilježnik duhovnog stola. 1938. godine postaje tajnikom biskupa Jurja Haulika.
Od 1842. bio je župnik u Pokupskom.
Piše i objavljuje stihove na latnskom i hrvatskom kajkavskom jeziku, a pritom su najzastupljenije prigodne pjesme u čast ili slavu neke ugledne osobe ili važnoga događaja. Već na samom početku svojega pjesničkog javnog djelovanja istaknuo se odom u prigodi smrti biskupa Maksimilijana Vrhovca, a potom je stihovima pozdravio ustoličenje novoga biskupa Alagovića.
Preporodne ideje započeo je promicati već i prije Gaja i ilirskog pokreta, pridružujući se u tome  Tomi Mikloušiću i Antunu Mihanoviću.
Najpoznatiji njegov prilog hrvatskoj književnosti je elegija Kip domovine vu pochetku leta 1831, koju je objavio u Gajevoj Danici 24. prosinca 1835. god. Na tu Štoosovu pjesmu aludira i Matoš u svojoj noveli Kip domovine leta 188*. Pridruživši se Ljudevitu Gaju i njegovim preporodnim idejama, nastavio je objavljivati priloge u Danici.
Kad se Gaj 1841. godine vratio iz Dalmacije, Štoos je napisao prigodne stihove koje je uglazbio Vatroslav Lisinski. Ista je glazba, međutim, kasnije primijenjena na Demetrovu Pjesmu Hrvata (poznatu prema početnim stihovima Prosto zrakom ptica leti).
Osim klasičnom naobrazbom, isticao se i krasopisnom vještinom.
U kajkavskim stihovima oplakuje odnarođivanje Hrvata od svojega jezika, koji su pripadnici ilirskog pokreta shvaćali kao bitnu odrednicu hrvatskog nacionalnog identiteta. Tiskao je i lamentacijsku pjesmu Glas kričečega vu pustini (1833.), pjesme u čast bana Jelačića, Ljudevita Gaja i Janka Draškovića te govor u čast Ivana Gundulića – Govor prigodom dvestolětne uspomene najglasovitiega ilirskoga pěsnika Ivana Gundulića, vlastelina Dubrovačkoga, deržan u cerkvi sv. Katarine u Zagrebu dana 20. prosinca 1838. od Pavla Stoósa, Nj. Exc. biskupa zagrebskoga tajnika i sl. varmedjiah zagrebske i varaždinske stola sudbenoga prisědnika koj istog’ poklanja priateljem domorodstva. … koj istog’ poklanja priateljem domorodstva. Zagreb : iz k. p. Ilirske tiskarne dra. Ljudevita Gaja, 1839. Iako je u glazbi bio tek amater, Štoos je skladao nekoliko svjetovnih napjeva i veći broj crkvenih pjesama. Godine 1858. izdao je u Zagrebu pjesmaricu Kitice cerkvenih pěsamah s napěvi / za razne prigode sastavio Pavao Stoos. U Zagrebu : Běrzotiskom Karla Albrechta, 1858. Ta je pjesmarica sadržavala 13 Štoosovih vlastitih melodija uz orguljsku pratnju, a kao njezin predgovor uvrstio je svoj tekst O crkvenom pjevanju, objavljen 1857. Franjo Ksaver Kuhač u Štoosovim je napjevima uočio srodnost s nekim značajkama hrvatske tradicijske glazbe.
1861. godine Štoos je trebao biti imenovan zagrebačkim kanonikom, no imenovanje nije doživio. Preminuo je u župnom dvoru u Pokupskom, gdje je i sahranjen.
Od 23. ožujka 2022. godine u vitrinama Zbirke Zagrabiesia na drugom katu Gradske knjižnice može se razgledati mala prigodna izložba njegovih djela.
U Digitalnimm zbirkama Knjižnica grada Zagreba zastupljen je s 13 naslova, a posvećen mu je i tematski blok u virtualnoj izložbi Narodna tiskarnica Ljudevita Gaja.

Slika Pavla Štoosa preuzeta iz knjige: Grlović, Milan. Album zaslužnih Hrvata XIX. stoljeća : sto i pedeset životopisa, slika i vlastoručnih podpisa. Zagreb : Naklada i tisak Matićevog litografskog zavoda, 1898-1900.

Djela Pavla Štoosa i jedno posvećeno njemu izložena u vitrinama Zagrabiensie:

Štoos, Pavao. Život i rad Pavla Stoosa hrvatskog pjesnika i svećenika : uz stogodišnju obljetnicu njegova rođenja i otkrića spomen- ploče : 22. rujna 1907. u Dubravici : sa slikama / priredio Stjepan Ortner. Zagreb : Izdanje Knjižare i papirnice u korist Kluba ćirilo- metodijskih zidara (Šimunić i drug), 1907.
Sadrži: Probrane pjesme i sastavci Pavla Stoosa
 
Štoos, Pavao.  O poboljšanju ćudorednosti svećenstva / Pavao Štoos ; pretisak priredio, pogovor napisao, priloge i faksimile rukopisa te ilustracije odabrao Alojz Jembrih. Velika Gorica : Pučko otvoreno učilište, 2020.
 
Štoos, Pavao. Ode honoribus ... Georgii Haulik, ... episcopi Zagrabiensis, ... dum in excelsi regnorum Croatiae, Dalmatiae, et Slavoniae banalis officii regium locumtenentem benigne resolveretur / oblata a Paulo Stoós, ... Zagrabiae : typis r. privil. ilir. nat. typographiae dr. Ludovici Gaj, 1838.
  
Štoos, Pavao. Onomasticon honoribus ... domini Georgii Haulik, ... nominis diem 24. Aprilis 1838 ter fausto omine recolentis, oblatum a Paulo Stoos.  Zagrabiae : Typis R.P.N. ilir. typographiae dr. Ljudevit Gaj, 1838.
 
Štoos, Pavao. Honoribus ... domini Josephi Schrott, consecrati episcopi Belgradiensis & Semendriensis ... in praepositum majorem & Auranae priorem, nec non archi-diaconum Gorensem et Zagoriensem clementissime resolveretur, devote canit Paulus Stoós. Zagrabiae : typis r. priv. ilir. nat. typographiae dris. Ljudeviti Gaj, 1839.
 
Štoos, Pavao. Prigodom povratka iz Dalmacie dru. Ljudevitu Gaju u ime iskrenih narodnosti ilirske i njegovih prijateljah / čestituje Pavao Stoós. U Zagrebu : [s.n.], 1841.
 
Život i rad Pavla Stoosa hrvatskog pjesnika i svećenika : uz stogodišnju obljetnicu njegova rođenja i otkrića spomen- ploče : 22. rujna 1907. u Dubravici : sa slikama / priredio Stjepan Ortner. Zagreb : Izdanje Knjižare i papirnice u korist Kluba ćirilo- metodijskih zidara (Šimunić i drug), 1907.
Sadrži: Probrane pjesme i sastavci Pavla Stoosa