STOLNA CRKVA ZAGREBAČKA POSLIJE POTRESA
 
Na 9. studenoga  o.g. u sedam sati i 35 časih u jutro potresom grozno je postradala naša prvostolna crkva, taj ures grada Zagreba i ponos ciele Hrvatske. Težki ovaj udarac osjeća cieli narod hrvatski, s njom bo uzko mu je skopčana i poviest njegova; ali se ipak možemo tješiti tim, što je ona više već katastrofa pretrpjela, ali se vaviek iz ruševina ljepšpm podigla.
 
                                                                Ivan Krstitelj Tkalčić. Prvostolna crkva zagrebačka, Obzor, 1880.

 
Pregledao sam prilično sve ruševine, omjerio sam po prilici ogromnu štetu koju kratak čas nanese cvatućemu našemu Zagrebu. Ali jedne ruševine ne bjeh pogledao do prije malo dana – naše staroslavne stolne crkve. Plašio sam se pogledati je, nisam se bojao, nije to bila kukavština.
Plašio sam se da će mi srce pucati od teške žalosti. Samo kradomice osvrnuh okom na nespretne fotografije što ih izložiše neki fotografi, deset i deset puta pogledah plaho toga mrkog, kamenog gorostasa koji se veličajno visi nad Zagrebom, a kad sam čitao onaj plastični opis dra Račkog, koji je strašnu katastrofu vidio na svoje oči u prvostolnom hramu hrvatskom, uskolebalo se moje srce još većma.
 
[...]
 
Dođoh pred vrata. Crkva stoji kao i prije, iskrhnut je samo jedan prozor na tornju. Stajah pred vratima. Sto i sto sam puta ulazio ovuda djetetom, dječakom, mladićem, mužem. Znam tu svaki zakutak, za svakog sveca, za svaki grbić, ah, ta mi je crkva stara znanica. Otkad pamtim, zapamtio sam tu crkvu. Poznajem i povijest tih smionih svodova, ta to je pola povijesti Hrvatske, to bijaše kroz nekoliko vjekova duša i tvrđava domovine. Koliko je slavnih Hrvata disalo u tom prostoru, koliko znamenitih ljudi počiva pod ovim hramom. Sjećate se slavonskih vojvoda, svetoga Augustina, Ivana arciđakona goričkoga, Pavla Horvata, Đure Draškovića, Tome Bakača, Đure Zrinjskoga, Franje Frankopana, Maksimilijana Vrhovca, Baltazara Krčelića i stotine drugih. Svi su ti ili boravili ovdje, ili počivaju u rukama ove crkve. Silu umjetnina pootimaše nam vjekovi, pohara nehajstvo ljudsko, ta crkva nam ih je sačuvala. Kad su se stotine svijeća žarile pri sjajnom oltaru, kad su se uzvijali pozlaćeni oblaci tamjana uz one blistave prozore gdje je svece obasjavalo čisto svibanjsko sunce, kad je srebrovlasi, lijepi starac Haulik dijelio blagoslov vrevi pobožnoga puka, o, koliko uzvišena, kolko veličajna prizora!
   Obično ljubimo samo žive stvorove, no je velim da možemi i nežive ljubiti, da mi Hrvati ljubimo tu dičnu maticu, prvostolnicu našu.
[...]
 
Da. Užasno je pogledati svetilište. Mutno nebo stere nejasno svjetlo kroz zjalo krova na fantastički izmiješane hrpe kamenja, drvlja, gvožđa, tužno sjaju lijepi prozori, čini se da sveci nad njima plaču, rumena staklena ruža na visini kao da je probijena kartečom, pod brijegom kamenja klonuše sjedala kanonička, leže tu razmrskana, rasklimana, prevrnuta. Ostatak velikoga svjetiljnjaka ističe se ispod survine, a gdje je nekad stajao veliki, krasni, gotski oltar, stoji brijeg kamenja, a iz njega viri raskrhana kućica svetotajstva, kao posljednji toranj na bedemu razorene tvrđe.
                                                                                                                 
                                                                                                                    August Šenoa. Zagrebulje (V, 1880.)
 

August Šenoa umro je u 43. godini života od posljedica upale pluća od koje je obolio kada je kao gradski senator po hladnoći skrbio za unesrećene u zagrebačkom potresu 1880. godine.

 

"Katedralo zagrebačka, Ti si posljednja katedrala Zapada... Ti se na posljednjoj vriježi jasno držiš Evrope. Tvoje stilske oznake nesumnjive su, i ne dopuštaju da se i za centimetar pomakneš iz svoga kulturnog kruga. Dok su druge katedrale Evrope trpjele lokalne nevolje, građanske ratove, požare, i tko zna kakve sve katastrofe koje su ih mogle ugroziti, Ti si, uza sve to, trpjela sukob svjetova i civilizacija. Sagrađena si, draga katedralo, na rubu ponora. Ne simbolično, nego stvarno, točno do Tebe kotrljao se Istok... Ako je Hrvatska stoljećima bila antemurale christianitatis, tome predziđu ti si bila zid.
Na kojoj si razini obranjena, draga katedralo? I nisi li ti sama jedna vrtoglava metafora?"

                                                                                 Željka Čorak, Ante scriptum
                                                                                 u: Zagrebačka katedrala. Zagreb, 1988.
 

Naslovna slika zagrebačke prvostolne crkve presnimka je albuminske fotografije iz fotomonografije Fotografijske slike iz Dalmacije, Hrvatske i Slavonije ; [fotografije Ivan Ad. Standl]. U Zagrebu : Ivan Ad. Standl, 1870. 
 

Građa o zagrebačkom potresu 1880. godine i zagrebačkoj katedrali dostupna u Digitalnim zbirkama Knjižnica grada Zagreba:

Knjige:

Hantken von Prudnik, Max. Das Erdbeben von Agram im Jahre 1880. : Bericht an das k. ung. Ministerium für Ackerbau, Industrie und Handel : mit 2 col. Karten und 6 lithogr. Tafeln / eingereicht von Max Hantken von Prudnik. Budapest : Gebrüder Legrady, 1882.

Elektroničko izd. izvornika objavljenog 1882.

Kukuljević Sakcinski, Ivan. Prvostolna crkva zagrebačka. U zagrebu : Tiskom Narodne tiskarne dra.Ljudevita Gaja, 1856.

Elektroničko izd. izvornika objavljenog 1856.

Torbar, Josip. Izvješće o zagrebačkom potresu 9. studenoga 1880. : (sa zemljovidom, 6 fotografija, 9 u tekst utisnutih slika i 7 tablica)- Zagreb : Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1882.

Elektroničko izd. izvornika objavljenog 1882.

 

Foto-album:

Švoiser, Ludvig. Uspomena na Zagreb / [oprema uveza] E. Mučnjak, [fotografije] L. Švoiser

Zagreb : L. Schwoiser Pho., [1864?]

 

Fotografije:

Atelier Mosinger. Prvostolna crkva zagrebačka.  Elektroničko izd. izvornika objavljenog 1902.

Standl, Ivan. Zagrebačka katedrala pod skelama. Elektroničko izd. izvornika objavljenog 1895.

Zagreb, Prvostolna crkva. Elektroničko izd. izvornika objavljenog oko 1901.

 

Djela Augusta Šenoe (1838.-1881.) dostupna u Digitalnim zbirkama Knjižnica grada Zagreba:
 

De mira duorum kaputorum metamorphosi seu Čudnovita dveh kaputov zmešarija : in memoriam tristissimae illius sed demum feliciter perpessae ultimae anni noctis : 1873 / [Onofrius Kopriva]
Elektroničko izd. izvornika objavljenog oko 1903.

Diogenes : historička pripoviest XVIII. vieka

Elektroničko izdanje izvornika objavljenog 1878.

Diogenes : historička pripoviest XVIII. vieka

Elektroničko izd. izvornika objavljenog oko 1918.

Izabrane pjesme : sa slikom pjesnikovom / August Šenoa ; s uvodom Franje Markovića

Elektroničko izd. izvornika objavljenog 1882.

Ljubica : izvorna vesela igra iz zagrebačkog života : u tri čina

Elektroničko izd. izvornika objavljenog 1886.

Seljačka buna : historična pripoviest XVI. vieka

Elektroničko izd. izvornika objavljenog 1878.

Zlatarovo zlato : roman iz prošlosti zagrebačke

Elektroničko izd. izvornika objavljenog 1872.