Gradska knjižnica, kao matična knjižnica grada Zagreba (Zakon o knjižnicama, NN 17/2019, ), dužna je prikupljati, pohranjivati i stručno obrađivati tiskanu građu kao i građu na drugim medijima, koja je prema različitim mjerilima vezana uz područje grada Zagreba te predstavlja dokument njegove povijesti i postojanja. U tom smislu, Zagrabiensia je specijalna zbirka o gradu Zagrebu kao i zavičajna zbirka njegovih stanovnika. Objedinjuje knjige, rukopise, nacrte i planove grada, stare razglednice i fotografije, sitni tisak te građu na novim medijima i predstavlja riznicu dokumenata koji svjedoče o svim aspektima povijesti i kulture hrvatske metropole.
Današnji fond zbirke čini oko 14500 jedinica knjižne građe, preko 2500 starih razglednica i fotografija grada Zagreba, nekoliko vrijednih foto-albuma, 300 portretnih fotografija iz zagrebačkih foto-ateliera 19. i iz prve polovice 20. stoljeća, 50 povelja zagrebačkih građanskih društava, tridesetak grafičkih mapa te oko 2000 jedinica sitnog tiska raspoređenih u tematske mape.
Građa zbirke Zagrabiensia zaštićena je i ne posuđuje se, ali se može dobiti na uvid u zbirci ili se čitati u studijskoj čitaonici Gradske knjižnice. Korisnik može zatražiti konkretnu jedinicu građe iz zbirke ili naručiti tematsko pretraživanje.
Preko portala i projekta Knjižnica grada Zagreba Digitalizirana zagrebačka baština - Digitalne zbirke omogućen je mrežni pristup odabranim primjercima građe. Digitalna zbirka sustavno se dopunjuje novim jedinicama građe.
Slika 1: Ivan Ad. Standl: Prvostolna crkva zagrebačka Slika 2: Povelja zagrebačkoga Družtva čovječnosti
u: Fotografijske slike iz Dalmacije, Hrvatske i (Der Humanitäts-Verrein in Agram)
Slavonije od 1. siječnja 1858. godine.
U Zagrebu, 1870.
Povijest Zagrabiensie nerazdruživo je vezana uz povijest Gradske knjižnice, u čijem je okrilju nastala i unutar koje se tijekom dugih desetljeća razvijala. Utemeljitelji Gradske knjižnice već u samom početku izdvajaju knjige za tri zbirke starih i rijetkih knjiga: Zagrabiensiu, Croaticu i Raru. Zbirka Zagrabiensia prikupljala je i pohranjivala najstarije tiskane knjige i tiskopise s područja Zagreba, Croatica sa šireg hrvatskog područja, a Rara iz cijele Europe.
1954. godine počinju se iz općeg fonda Gradske knjižnice u posebnu zbirku izdvajati sve knjige i raznovrsna neknjižna građa, koja se sadržajem odnosi na zemljopisnu, povijesnu, etničku, kulturnu, gospodarsku i političku cjelinu Zagreba, a po istim se kriterijima sustavno prikuplja i nova građa. Kriterij uvrštavanja u zbirku također je i zavičajna pripadnost autora gradu Zagrebu - uključeni su autori koji su bilo rođenjem, bilo značajnijim dijelom svojega životopisa vezani uz grad. U tom razdoblju formirana je Zagrabiensia kao zavičajna zbirka u modernom smislu.
U zbirku se također i dalje uvrštavaju starije tiskane knjige na području Zagreba - međutim, one najstarije i najrjeđe pomalo su prešle u zbirku Rara, što vrijedi i za fond zbirke Croatica.
U Zagrabiensii su, kao kuriozitet, zadržane knjige na njemačkom i francuskom jeziku iz prvih zagrebačkih posudbenih knjižara Emila Hirschfelda, Leopolda Hartmanna i Jacobsa Prettnera. Jezgru fonda Zagrabiensie čini tiskana građa od polovice devetnaestog stoljeća nadalje.
