Narodne knjižnice poticajna su sredina za razvoj i promicanje kulture čitanja i pismenosti, stoga ovaj program nudi preporuke za čitanje prema izboru osoba iz javnog života. Oni daju kratak osvrt na knjigu koja je u nekom trenutku života njima bila važna. Video preporuke objavljuju se dva puta mjesečno, a prate i razne manifestacije vezane uz knjigu i čitanje kao što su Mjesec hrvatske knjige ili Noć knjige, u okviru koje je program i započeo 2021. godine. Videozapisi su objavljeni i na Facebook stranici Knjižnice Božidara Adžije te na YouTube kanalu Knjižnica grada Zagreba.

 

Knjižnica organizira prikupljanje i donaciju otpisanih, prekobrojnih ili poklonjenih knjiga knjižnicama koje su slabije opremljene knjižnom građom, poglavito nerazvijenim gradovima i općinama u Republici Hrvatskoj.

Knjige se doniraju u veljači na Međunarodni dan darivanja knjigom i u listopadu u Mjesecu hrvatske knjige, najčešće Gradskoj knjižnici Vukovar, Osnovnoj školi u Okučanima, a rjeđe Gradskoj knjižnici u Novoj Gradiški te Gradskoj knjižnici Tomislavgrad u Bosni i Hercegovini. Cilj ovog programa je omogućiti osnovnoškolskim, srednjoškolskim i korisnicima narodnih knjižnica veći opseg knjižnične građe i bolje knjižnične usluge. Programom se uspostavlja jača komunikacija i suradnja među knjižnicama s ciljem ponovnog korištenja postojećih resursa, a budućim naraštajima na taj se način skreće pozornost na važnost  uzajamne pomoći, zajedništva i socijalne osviještenosti.

Ponovnim korištenjem već gotovog proizvoda, u ovom slučaju knjiga, smanjuje se stvaranje otpada, uporaba prirodnih resursa potrebnih za proizvodnju knjiga i na taj način umanjuje emisija CO2. Doprinosi se i ostvarivanju ciljeva Nacionalne strategije poticanja čitanja, većoj dostupnosti knjige i ostale čitalačke građe.

Dvogodišnje iskustvo pokazalo je kako je ovaj način suradnje koristan i kako je konkretna pomoć lokalnoj zajednici itekako dobro došla. Na taj način jača kapacitet knjižnica kao ustanova koje su neophodne za razvoj društva i kao potpora obrazovanju jer podupire bolju kvalitetu  usluga knjižnica - primatelja donacija. Program je započeo u veljači 2019. godine motivacijom Nacionalne kampanje "Čitaj mi!" koja tradicionalno poziva knjižnice, dječje vrtiće, škole na organiziranje akcije Čitam, dam, sretan sam - svoju knjigu daruj i tuđe srce obraduj! u sklopu Međunarodnog dana darivanja knjigom koji se obilježava 14. veljače. Cilj je probuditi ljubav prema čitanju i ohrabriti djecu i odrasle diljem svijeta da taj dan djeci daruju knjigu. Akciji smo se odazvali jer u Hrvatskoj svako treće dijete nema nijednu slikovnicu ni dječju knjigu, pa je osnovni cilj bio ublažiti siromaštvo koje u ranoj dječjoj dobi često ostavlja trajne i neizbrisive posljedice na zdravlje, obrazovanje i sveukupan razvoj djeteta te koči ostvarivanje njegovog potencijala (izvor: UNICEF-ovo istraživanje provedeno 2012. godine; sudjelovao 1621 roditelj). Prikupljene knjige objeručke su prihvaćene pa akciju ponavljamo i tijekom listopada u sklopu manifestacije Mjesec hrvatske knjige.

^{Uređeno 21.2.2017.}

Digitalizacijom odabranih jedinica građe vezanih uz temu razvoja radničkog pokreta u Hrvatskoj u sklopu projekta "Za radnička prava" omogućujemo bolji pristup i korištenje fonda Knjižnice Božidara Adžije, i to jedinica koje po svom povijesnom i intelektualnom sadržaju predstavljaju kulturno dobro i identificiraju se s Knjižnicom.

Knjižnicu Božidara Adžije osnovala je kao Radničku biblioteku Radnička komora u Zagrebu, a djelovala je pri kulturno-prosvjetnom odjelu Komore. Radnička biblioteka je bila središnja knjižnica za ostale radničke knjižnice i čitaonice Hrvatske.

Snimanjem i pretvaranjem u digitalni format građe o povijesti radničkog pokreta i njenim okupljanjem na jednom mjestu u sklopu nove nakladničke cjeline, osiguravamo kontekst jednog povijesnog razdoblja u Zagrebu, identificirajući silnice koje su oblikovale moderno hrvatsko društvo te stvaramo podlogu za znanstvene i obrazovne projekte koji istražuju sve vidove vezane uz radnički i sindikalni pokret od njegovih početaka u Hrvatskoj krajem 19. stoljeća do početka Drugog svjetskog rata. Ujedno štitimo vrijedna djela od daljnjeg oštećivanja.

Digitalizirana zbirka o radničkom pokretu zamašnjak je potreban za stvaranje novih usluga povezivanjem sa sličnim baštinskim ustanovama u Europi i doprinos stvaranju virtualne izložbe koja tematizira prošlost i sadašnjost radničkog pokreta u svijetu. S ciljem senzibilizacije šire javnosti o vrijednosti i važnosti fonda o radničkom pokretu, digitalizirani sadržaj će biti integriran u postojeći uspješan i od javnosti prepoznat sustav Digitalne zbirke Knjižnica grada Zagreba.

Dobrodošli u Zvukmark, podcast razgovore Knjižnica grada Zagreba, Knjižnice Božidara Adžije. Podcast je zvučni ili video zapis namijenjen distribuciji putem interneta koristeći RSS tehnologiju. Podcast u Knjižnici novi je mrežno dostupni knjižnični program kojim se promovira bogati fond društveno-humanističkih znanosti Knjižnice Božidara Adžije. Razgovore vodimo s poznatim i javnim ličnostima iz različitih područja kulture i znanosti, nastojeći promicati i razvijati kulturu čitanja, a Knjižnicu Božidara Adžije pozicionirati kao modernu, inovativnu i učinkovitu ustanovu koja svojim širenjem i nadogradnjom usluga pridonosi podizanju zadovoljstva korisnika Knjižnica grada Zagreba.
 

Čarobni svijet bajke danas: dr. sc. Nada Kujundžić

Ovogodišnji Mjesec hrvatske knjige posvećen je pripovijedanju i kazivanju (storytellingu), posebice onih književnih vrsta koje pripadaju usmenoj književnosti poput bajki ili legendi. Zato smo drugu epizodu pete sezone podcasta Zvukmark - zabilježeno zvukom posvetili ovoj temi, a u goste pozvali, dr. sc. Nadu Kujundžić, folkloristicu i filologinju, čiji su znanstveni interes bajke i njihove adaptacije, kratki pripovjedni žanrovi, dječja književnost i popularna kultura. Osim o važnosti pripovijedanja i kazivanja u današnjim teškim i zahtjevnim vremenima razgovarale smo i o važnosti bajki koje sadrže životne mudrosti, kao i o Ivaninoj kući bajke u Ogulinu, hrvatskim i svjetskim bajkopiscima.

Teme razgovora s gošćom bile su:

1. Važnost storytellinga i njegova uloga u suvremenom društvu;
2. Struktura pripovjednog prostora bajke;
3. Po čemu su bajke drugačije od uobičajenih priča;
4. Hrvatski i svjetski bajkopisci;
5. Kako izgraditi dobru priču;
6. Načini na koje mladi danas izražavaju svoja iskustva, priče i emocije;
7. Važnost bajki i njihova poruka;
8. Bajke kao trunka nade u neki bolji svijet.

Festival svjetske književnosti - izazovi i odjeci: Seid Serdarević

Prvu epizodu nove, sada već pete, sezone podcasta Zvukmark - zabilježeno zvukom Knjižnice Božidara Adžije otvorili smo razgovorom o Festivalu svjetske književnosti koji se održao od 1. do 7. rujna 2024. U goste smo pozvali programskog direktora Festivala i glavnog urednika izdavačke kuće Fraktura Seida Serdarevića, koji se i ove godine našao pred mnogim organizacijskim izazovima. Tko je sve gostovao na ovogodišnjem festivalskom izdanju, kakva je posjećenost publike, kako posluje izdavačka kuća Fraktura i puno više saznat ćete ako poslušate novu epizodu.

Teme razgovora s gostom bile su:

1. Inicijalna ideja nastanka Festivala svjetske književnosti;
2. „Eksperiment“ kupovanja ulaznica;
3. Odjeci ovogodišnjeg Festivala;
4. Željeni gosti za buduće Festivale;
5. Pomoć institucija i sponzora;
6. Izdavačka kuća Fraktura - timski rad;
7. Sestrinska izdavačka kuća Bodoni;
8. Knjižara Fraktura - najbolja literatura;
9. Razvijena izdavačka scena naspram manjka čitalačke publike;
10. Knjiga u budućnosti.

Petar Šegedin: poklonik i apostol riječi : dr. sc. Ana Batinić

Petar Šegedin punih je šest desetljeća bio aktivan u hrvatskom kulturnom, javnom i književnom životu. Zauzimao se za dignitet koji treba imati hrvatska književnost, koju je podignuo na razinu „europske“, čime je zavrijedio da obilježimo 115. obljetnicu rođenja i pritom podsjetimo na njegovu književnu veličinu. Stoga smo u novoj epizodi podcasta Zvukmark - zabilježeno zvukom ugostili dr. sc. Anu Batinić, suvoditeljicu znanstvenog skupa Dani Petra Šegedina, s kojom smo razgovarali o liku i djelu ovog svestranog pisca i kulturnog djelatnika izrazito plodna stvaralačkog puta u nadi da će njegova djela ponovno pronaći put do čitatelja.

Teme razgovora s gošćom bile su:

1. Petar Šegedin - naš suvremenik;
2. Šegedinovi doprinosi u potpisivanju Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, općenito briga o statusu hrvatskoga jezika;
3. „Živo“ djelo Petra Šegedina danas;
4. Kako se očitovala Šegedinova borba za slobodnu Hrvatsku, odnosno njegov aktivizam;
5. Kako akademik Jelčić vidi književnu riječ ovog svestranog pisca;
6. Prostor, biljni i životinjski svijet, kao vrlo važna i česta tema gotovo svih djela iz Šegedinova opusa;
7. Animalizam u djelima Petra Šegedina;
8. Šegedinova proza značenjem daleko nadmašuje granice njegova zavičaja i domovine;
9. Sabrana djela ovog značajnog pisca;
10. Kulturno-znanstvena manifestacija Dani Petra Šegedina.

Slučaj vlastitog književnog uspjeha: Kristian Novak

Cijenjen, voljen i hvaljen kako od opće publike, tako i od književnih kritičara i stručnih žirija, Kristian Novak jedan je od najpopularnijih domaćih književnika danas. S dva sjajno prihvaćena romana „Črna mati zemla“ i „Ciganin, ali najljepši“ u recepcijskom je smislu napravio svojevrstan kvantni skok na našoj književnoj sceni. Posljednji roman „Slučaj vlastite pogibelji“ nalazi se na listama najčitanijih, najposuđivanijih i najprodavanijih djela, a za njega je dobio Nagradu Vladimir Nazor i u utrci je za najbolji roman godine T-portala. Svi ovi uspjesi bili su idealan povod da u novoj epizodi podcasta Zvukmark - zabilježeno zvukom porazgovaramo s piscem takve izvanserijske recepcije i književnog kalibra.

Teme razgovora s gostom bile su:

1. Građanska hrabrost i kako se Kristian Novak bori za nju svojim nagrađivanim i hvaljenim romanima;
2. Što autor Kristian Novak osobno voli kod pisanja i što mu je najvažnije;
3. Roman „Slučaj vlastite pogibelji“ kao kritika utjecaja društvenih i ekonomskih čimbenika na živote pojedinaca;
4. Novakovi likovi stvarne osobe ili „pokazni“ modeli;
5. Piše li Novak za određenog čitatelja ili općenito za društvo;
6. Kajkavština u romanima;
7. Prijevodi popularnih romana i suradnja s prevoditeljima;
8. Uspjeh i osjećaj odgovornosti prema čitateljima kao visoko postavljene ljestvice;
9. Trilogija „Črna mati zemla“, „Ciganin, ali najljepši“ i „Slučaj vlastite pogibelji“ kao završena cjelina podneblja i jezika te budući romani;
10. U očekivanju sljedeće Novakove knjige - znatiželja otkrivanja na čemu autor sada radi.

Knjiga i zašto čitati? : Matija Štahan

Knjiga je danas, kao i u velikom broju teških i kriznih situacija, često mjesto inspiracije i nade. U kakvoj literaturi pronalazimo motivaciju za promjene i mijenjanje sebe? Odgovor na to, ali i na puno više ponudio nam je književni komparatist i društveno-politički komentator Matija Štahan u novoj epizodi podcasta Zvukmark - zabilježeno zvukom. Razgovor je vođen u povodu književne manifestacije Noć knjige 2024. koja svojom temom Kad je prizma kataklizma: knjige za izazovna vremena poziva na čitanje i povratak knjizi uz moto „Štivo je neuništivo“.

Teme razgovora s gostom bile su:

1. Nacionalna strategija poticanja čitanja i njezini rezultati prema najnovijem istraživanju čitanosti u Republici Hrvatskoj;
2. Nove navike čitanja i čitateljski ukusi u stalnim promjenama;
3. „Civilizacija spektakla“ i uloga javnih televizija na kulturu čitanja;
4. Program Noći knjige 2024. sugerira vizije o kraju svijeta (civilizacije), a knjigu stavlja pod upitnik - može li ona utjecati na čitateljevu okolinu, odnosno pronalaženja smisla;
5. Danas možemo čuti od mnogih mladih da je čitanje aktivnost introvertnih, slabih i asocijalnih ljudi. Današnji čitatelj teško se snalazi u izazovnim vremenima;
6. Čitatelj uvijek traži sebe u onom što čita, pa u prvi plan čitanosti dolazi tzv. self-help i duhovna literatura;
7. Čitatelj mijenja sebe zahvaljujući onom što čita;
8. Knjige su i danas čitatelju putokaz i orijentir;
9. Živimo u stresnom i nesigurnom svijetu, stoga je u današnje vrijeme tehnološke okovanosti važno znati pripomoći si knjigom;
10. Zaključno, čitanje promatramo kao proces izgradnje vlastite osobnosti i kumulacije iskustava.

Žensko pismo - poseban žanr? : prof. dr. sc. Helena Sablić Tomić

„Žene su stvarni kreatori društva.“ - Harriet Beecher Stowe

Žensko pismo u teoriji i povijesti književnosti ima točno određeno značenje bez obzira na to što se sintagma kolokvijalno upotrebljava kako bi se opisalo nastojanje autorica da u književnosti progovore autonomnim glasom. Ta borba za autonomiju iskazivanja vlastitih ideja usko je povezana s borbom žena za svoja prava u najširem smislu, a pokret u književnosti, koji nazivamo žensko pismo, proizašao je iz nastojanja žena da se društvenoj zajednici, kojom dominiraju muškarci, nametnu kao jednakopravne. Koja su temeljna obilježja ženskog pisma te treba li nam žensko pismo ili samo pismo? Koje autorice danas pišu o ženskom pitanju? Ovo su samo neka od pitanja na koja smo odgovore potražili od prof. dr. sc. Helene Sablić Tomić u novoj epizodi Zvukmarka - zabilježeno zvukom, podcast razgovorima Knjižnice Božidara Adžije, a sve u povodu Međunarodnog dana žena, 8. ožujka.

Teme razgovora s gošćom bile su:

1. Žensko pismo kao specifičan žanr i način, stil pisanja;
2. Temeljna obilježja ženskoga pisma;
3. Žensko pisanje i žensko pismo;
4. Écriture feminine kao pojam u teoriji književnosti;
5. Treba li nam žensko pismo ili samo pismo;
6. Revidiranje ženskoga pisma;
7. „Žensko pitanje“ danas;
8. Današnje autorice koje pišu ženskim pismom.

Suvremenost glagoljice : prof. dr. sc. Darko Žubrinić

Glagoljica je povijesno hrvatsko pismo kojim su Hrvati bilježili svoj materinski jezik već na prijelazu iz 10. u 11. stoljeće, a na temelju kojega smo danas prepoznatljivi i jedinstveni u Europi i svijetu. Ususret Danu glagoljice i glagoljaštva, 22. veljače, te povodom izložbe Čudo hrvatske glagoljice koja je postavljena u suradnji s Društvom prijatelja glagoljice u prostorima Knjižnice Božidara Adžije, u podcastu Zvukmark - zabilježeno zvukom razgovarali smo s predsjednikom Društva prof. dr. sc. Darkom Žubrinićem. Društvo prijatelja glagoljice iz Zagreba neprofitna je udruga u kulturi osnovana 22. veljače 1993. godine, na 510. godišnjicu objavljivanja prve hrvatske tiskane glagoljske knjige. To je Misal po zakonu rimskog dvora iz 1483. godine. Već više od tri desetljeća neprekidno djeluje s ciljem proučavanja, promicanja i upotrebe glagoljice te upoznavanja cjelokupne glagoljaške baštine kao neprocjenjive sastavnice hrvatskog kulturnog i duhovnog identiteta.

Teme razgovora s gostom bile su:

1. Idejni začetnici Društva prijatelja glagoljice;
2. Temeljna svrha postojanja i rada Društva;
3. Djelatnosti Društva;
4. Glasilo „Bašćina“;
5. Glagoljica kao osebujan znak hrvatskoga kulturnog identiteta;
6. Međunarodni značaj i rasprostranjenost hrvatske glagoljice;
7. Populariziranje glagoljskog pisma kroz likovnost, dizajn i modu;
8. Bolja vidljivost glagoljice u svijetu;
9. Budući planovi i projekti Društva prijatelja glagoljice.

Današnji svijet očima povjesničara : dr. sc. Tvrtko Jakovina

Knjiga hrvatskog povjesničara Tvrtka Jakovine „Svijet bez katarze“ (Fraktura, 2023.) povod je novoj epizodi podcasta Zvukmark - zabilježeno zvukom. Izborom tekstova, koji su uglavnom pisani za „Magazin Jutarnjeg lista“ i za tjednik „Globus“, autor širem čitateljstvu daje uvid u važna zbivanja na političkom planu u 20. i 21. stoljeću uključujući dva svjetska rata, Tršćansku krizu, Oktobarsku revoluciju, Danzig 1939., turbulencije u Latinskoj Americi, Bliskom istoku, previranja u Angoli, Alžiru, Kašmiru, dvjema Korejama itd., ali i u Hrvatskoj. Redoviti profesor svjetske povijesti 20. stoljeća na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, amerikanist i stručnjak za Hladni rat, Jakovina je jedan od najplodnijih i najangažiranijih povjesničara u Republici Hrvatskoj. Nerijetko preuzima ulogu 'javnog intelektualca', u kojoj istupa i piše o najrazličitijim povijesnim temama, često povlačeći analogije i povezujući ih s aktualnim događanjima u Hrvatskoj, regiji i svijetu. Osim o najnovijoj knjizi, razgovarali smo i o stanju kod nas te o aktualnim zbivanjima u današnjem svijetu koji prolazi kroz tektonske političke i društvene promjene.

Teme razgovora s gostom bile su:

1. Sličnosti i razlike američkog i hrvatskog obrazovnog sustava;
2. Od „trenutaka katarze“ do „svijeta bez katarze“;
3. Teme u knjizi „Svijet bez katarze“;
4. Najveći izazovi pisanja za širu javnost;
5. Povijest hladnoratovskog razdoblja;
6. Dvadeseto stoljeće kao vrhunac ili sumrak civilizacije;
7. Hoće li čovjek od beznačajne životinje postati biće božanskih sposobnosti stvaranja i razaranja;
8. Rusko-ukrajinski rat;
9. Napredak Hrvatske;
10. Hrvatsko društvo očima povjesničara.

Zašto je književni prijevod izazov? : Lea Kovács

Književno prevođenje, odnosno prevođenje umjetničkih tekstova, bilo da je riječ o prozi, poeziji ili drami, razlikuje se od ostalih vrsta prevođenja. Moglo bi se reći da je to jedan od najtežih oblika prevoditeljske djelatnosti, ako ne i najteži, budući da proces književnog prevođenja od prevoditelja zahtijeva i mnoga druga znanja i vještine osim izvrsnog poznavanja jezika. Kad je u pitanju prijevodna literatura, koja čini glavninu književne produkcije u Republici Hrvatskoj, prevoditelj je najvažniji posrednik između dviju kultura, autora i čitatelja. Što je književno prevođenje? Po čemu se razlikuje od drugih vrsta prevođenja? Što neki prijevod čini književnim? Odgovore na ta i mnoga druga prevodilačka pitanja saznali smo u novoj epizodi podcasta Zvukmark - zabilježeno zvukom od prevoditeljice Lee Kovács, a sve u povodu ovogodišnje teme Mjeseca hrvatske knjige koji je posvećen upravo književnom prevođenju.

Teme razgovora s gošćom bile su:

1. Razlike „običnog“ i književnog prevoditelja;
2. Osobna motivacija za prevođenje;
3. Najveći izazov u prevođenju;
4. Suradnja prevoditelja i autora;
5. Svijet književnih prevoditelja;
6. Uzori u prevođenju;
7. Rekreativno čitanje;
8. Cijeni li se danas prevoditeljski posao;
9. Bitne odlike dobrog književnog prevoditelja;
10. „Prevođenje - pokušaj plesa sa svezanim udovima“.

ZKM-ovih 75 : Snježana Abramović Milković

Zagrebačko kazalište mladih i nakon svojih 75 godina postojanja uraslo je u povijest hrvatskog glumišta. Postalo je najvažnije mjesto oblikovanja suvremenog dramskog i kazališnog odgoja, uz profilirani pedagoški rad s mladima. Kazalište je do danas zadržalo i razvijalo svoju poetiku i umjetničku autonomiju te postalo prepoznatljivo kazalište i na europskim scenama, na kojima ZKM-ovci često gostuju. ZKM je prije svega ostao mjesto propitkivanja te prostor susreta odvažnih dramatičara, modernih redatelja, vrhunskog kolektiva i sjajne publike. U novoj epizodi kojoj je povod izložba ZKM-ovih plakata postavljena u Knjižnici Božidara Adžije u podcastu Zvukmark - zabilježeno zvukom ugostili smo plesnu umjetnicu, koreografkinju i ravnateljicu ZKM-a Snježanu Abramović Milković s kojom smo razgovarali o ovom kultnom mjestu za kulturu i stvaralaštvo u Zagrebu.

Teme razgovora s gošćom bile su:

1. Izvedbene umjetnosti i hrvatsko kazalište danas;
2. Kakvo je kazalište ZKM;
3. Najveći izazovi ravnateljice ZKM-a (Snježane Abramović Milković);
4. Prioriteti u promišljanju programa;
5. Politička učinkovitost kazališta danas;
6. Mladi glumci u ansamblu ZKM-a;
7. Kazalište 21. stoljeća, postulati;
8. Međunarodna suradnja i suradnja kazališta u zemlji danas;
9. Novi trendovi, tradicija i kriza gledatelja;
10. Sezona 2023./2024. u ZKM-u.

Ljetna filmska turneja : Marijana Jakovljević

Hrvatska je domaćin desecima filmskih festivala tijekom cijele godine, ali kako počinje ljetna sezona, najprestižniji zauzimaju središnje mjesto.Neki se festivali odvijaju na nevjerojatnim lokacijama, od utvrđenog grada na vrhu brda do rimskog koloseuma. Od Splita, Brača do Opatije, Pule i Motovuna, preko Zagreba do Vukovara i natrag, filmski festivali nude ponešto za svakog filmofila, pa i turista, pozicionirajući se (i) kao idealne destinacije za filmofilski godišnji odmor. Svake ih je godine sve više i u bogatoj ponudi širom Hrvatske zaista svatko može pronaći nešto za sebe. O ovogodišnjem bogatom filmskom ljetu u prvoj epizodi, nove, četvrte sezone Zvukmarka- zabilježeno zvukom, podcast razgovorima Knjižnice Božidara Adžije, razgovarali smo s filmskom kritičarkom Marijanom Jakovljević.

Teme razgovora s gošćom bile su:

1. Osobni interes za filmsku umjetnost;
2. Hrvatska filmska industrija;
3. Prednost pri stvaranju filmova;
4. ZagrebDox - međunarodni festival dokumentarnog filma;
5. Svjetski festival animiranog filma - Animafest Zagreb;
6. Pulski filmski festival;
7. O filmu „Hotel Pula“;
8. Motovunski filmski festival;
                                                                                                                   9. Liburnia Film Festival;
                                                                                                                   10. Vukovarski filmski festival.

Nova čitanja Matoša : akademkinja Dubravka Oraić Tolić

Ova je godina u znaku velikih književnih obljetnica. Obilježavamo obljetnice Miroslava Krleže, Dinka Šimunovića, Marije Jurić Zagorke, a nama posebno zanimljiva je ona Antuna Gustava Matoša. Dana 13. lipnja 2023. slavimo 150. obljetnicu rođenja ovog hrvatskog pjesnika, novelista, feljtonista, esejista i putopisca. Idealan je to bio povod, kao i izložba u Knjižnici Božidara Adžije, da nam gošća u podcastu Zvukmark - zabilježeno zvukom bude jedna od najboljih poznavateljica lika i djela velikog Gustla, akademkinja Dubravka Oraić Tolić, koja je magistrirala temom o pejzažu u djelu A. G. Matoša i cijeli svoj radni vijek daje novi pogled na djelo tog velikana hrvatske književnosti. Koja je tajna popularnosti Matoša u hrvatskome narodu, koliko nas njegovo književno djelo uči o ulozi intelektualca u društvu, kolika je važnost Kuće A. G. Matoša u Tovarniku kao kulturno-turističke atrakcije bile su samo neke od tema razgovora.

Teme razgovora s gošćom bile su:

1. Znanstveno proučavanje djela i samog lika Matoša;
2. Smjerovi u istraživanju teme Matoš;
3. Aktualnost Matoša danas;
4. Knjiga Čitanja Matoša;
5. Cjelovita deskriptivna bibliografija o A. G. Matošu;
6. Tajna popularnosti Matoša u hrvatskome narodu;
7. Matoševo književno djelo;
8. Rukopisna ostavština A. G. Matoša;
9. Važnost Kuće A. G. Matoša - kulturni centar u Tovarniku;
10. Matošev pogled na današnju kulturu Europe.

Ste se zriktale! : Martina Novosel

U 60-im godinama 20. stoljeća koje se pamte kao turbulentne i po mnogočemu prijelomne, dolazi do društvenog, političkog, gospodarskog i kulturnog uzleta. Osim u arhitekturi, to su bile plodonosne godine i u likovnoj umjetnosti, glazbi, kazalištu, filmu, ali i modi. Šezdesete godine 20. stoljeća navode se kao godine značajnih i uzbudljivih promjena u gradskom odijevanju. Izložba „Ste se zriktale!“ postavljena u slobodnom pristupu Knjižnice Božidara Adžije posvećena je odijevanju okolice Zagreba šezdesetih godina 20. stoljeća. Četiri autorice ove izložbe odlučile su istražiti obiteljsku baštinu kako bi mogle ispričati četiri zanimljive „modne priče“. Obiteljske fotografije analizirane su tehnikom iz kulturne antropologije pri čemu su autorice provele polustrukturirane intervjue sa svojim članovima obitelji o kontekstu analiziranih obiteljskih fotografija iz 60-ih godina. Dobivene podatke analizirale su u usporedbi s podatcima o kulturni odijevanja 60-ih godina 20. stoljeća. Stoga je ovo bio dobar povod da u novoj epizodi podcast razgovora KGZ, Knjižnice Božidara Adžije ugostimo jednu od autorica izložbe, etnologinju i kulturnu antropologinju te germanisticu, Martinu Novosel.

Teme razgovora s gošćom bile su:
1. Znanstveno-umjetnički kolektiv „Etno Šnajderaj“;
2. Ideja o četiri zanimljive „modne priče“;
3. Pridavanje pozornosti odijevanju na gradskoj periferiji i u ruralnim krajevima u 60.-tim godinama 20. stoljeća;
4. Obiteljske fotografije kao temelj izložbe u Knjižnici Božidara Adžije;
5. Transformacije i razlike u odijevanju u gradu i u ruralnim predjelima grada;
6. Odijevanje žena 60-ih godina prošlog stoljeća;
                                                                                                                   7. Ženske frizure u 60-im godinama 20. stoljeća;
                                                                                                                   8. Odijevanje muškaraca 60-ih godina prošlog stoljeća;
                                                                                                                   9. Radionica „Modni influenceri 60-ih“ za srednjoškolce u Knjižnici Božidara Adžije.

Umjetna inteligencija: nužnost ili izbor? : akademik Bojan Jerbić

Tema je ovogodišnje Noći knjige, 2023. godine, umjetna inteligencija, pojava koja već godinama predstavlja tehnološki, društveni, etički i filozofski izazov. Kako se postižu sve veći uspjesi na tom području tako nas ovaj fenomen sve više privlači. No danas kao da prevladava sve veći informacijski jaz između onih koji se tom tehnologijom bave i onih koji će tu tehnologiju, htjeli ne htjeli, čini se uskoro morati prihvatiti - više kao civilizacijsku nužnost, a manje kao osobni izbor. Tim smo povodom u novoj epizodi podcast razgovora Zvukmark - zabilježeno zvukom, razgovarali s jednim od najeminentnijih autoriteta na području robotike i primjene umjetne inteligencije u svakodnevnom životu kod nas - akademikom Bojanom Jerbićem. Profesor je robotike na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, osnivač i dugogodišnji voditelj CRTA-e, Regionalnog centra izvrsnosti za robotske tehnologije, i koautor RONNA-e, robota koji samostalno vrši neurokirurške operacije. Među našim je vodećim znanstvenicima na tom području i može nam pomoći premostiti gore navedeni jaz i otvoriti komunikacijski put javne rasprave na još uvijek kontroverznu temu umjetne inteligencije.

Teme razgovora s gostom bile su:
1. Razvoj robotike i umjetne inteligencije u Zagrebu tijekom nekoliko zadnjih desetljeća;
2. Odnos robotike i umjetne inteligencije;
3. Definicija umjetne inteligencije;
4. Trenutni dosezi u razvoju tehnologije umjetne inteligencije;
5. Pojam singularnosti;
6. Kontroverze i moguće negativne strane umjetne inteligencije;
                                                                                                                   7. Etički aspekti primjene ove tehnologije;
                                                                                                                   8. Organizacijski problemi na području strukture našega obrazovnog sustava ususret budućnosti;
                                                                                                                   9. Perspektive i skora budućnost razvoja umjetne inteligencije;
                                                                                                                   10. Predstavljanje Regionalnog centra izvrsnosti za robotske tehnologije (CRTA). 11. Predstavljanje robotskog                                                                                                                      neuronavigacijskog sustava (RONNA).

Koliko znamo o feminizmu? : dr. sc. Maša Grdešić

Žene su kroz čitavu povijest bile obespravljene, stigmatizirane i ponižavane. Dominacija muškaraca koja ženama nije pružala jednake prilike dovela je do formiranja novog društvenog pokreta i svjetonazora koji se zalagao za unaprjeđenje položaja žena u svim područjima života. Feminizam je bitno promijenio položaj žene u odnosu na status kakav je imala u društvu prije pojave feminističke ideologije. Što je feminizam danas? Koji su njegovi suvremeni zahtjevi, a koja su mu ograničenja? Zašto nam je potreban i je li nam, u ovom trenutku u povijesti, potrebniji nego ikad? Kako se feminizam prilagodio novom, tehnološkom dobu? Ovo su samo neka pitanja na koja je odgovore ponudila dr. sc. Maša Grdešić u novoj epizodi Zvukmarka - zabilježeno zvukom, podcast razgovorima KGZ-a Knjižnice Božidara Adžije, a u povodu Međunarodnog dana žena 8. ožujka.

Teme razgovora s gošćom bile su:
1. Položaj žena u današnjem hrvatskom društvu;
2. Osobe koje su doprinijele boljem položaju žena danas;
3. Društvene zablude i predrasude prema feminizmu;
4. Koliko je pop kultura doprinijela feminizmu;
5. Knjiga „Zamke pristojnosti: eseji o feminizmu i pop kulturi“;
6. Portal Muf;
7. Osobni uzori i njihov utjecaj na rad;
8. Revidiranje „ženskog pisma“;
9. Politička važnost popularne kulture u odnosu na tzv. visoku kulturu;
                                                                                                                   10. Kako mladima predstaviti feminizam;
                                                                                                                   11. Novi trend - „Tradwives“.

Jezik naš svagdašnji : mr. sc. Nives Opačić

Materinji ili materinski jezik prvi je jezik koji neka osoba nauči u svojoj obitelji. Stručnjaci ističu da je znanje materinskog jezika vrlo važno pri formiranju mišljenja. UNESCO je 1999. godine na 30. zasjedanju Glavne skupštine na prijedlog države Bangladeš donio odluku o proglašenju 21. veljače Međunarodnim danom materinskoga jezika koji se obilježava kao jedan od najvažnijih simbola kulturnog identiteta osoba i naroda, njegovanja različitosti i višejezičnosti. Tim povodom u novoj epizodi podcasta Zvukmark - zabilježeno zvukom razgovarali smo s hrvatskom jezikoslovkom, znanstvenicom, filologinjom, književnicom, profesoricom Nives Opačić. Njezin opus svrstava je među najdosljednije promicatelje hrvatskoga jezika i kulture u Hrvatskoj, ali i u velikom dijelu slavističkoga svijeta. Po jasnoći kojom govori i piše o hrvatskom jeziku prepoznata je i u široj javnosti, čime na najbolji način popularizira hrvatski jezik i čuva naš nacionalni identitet.

Teme razgovora s gošćom bile su:
1. Pismenost Hrvata;
2. Kolumne i eseji o riječima i pojavama u Vijencu, listu Matice hrvatske;
3. Hrvatski pravopis i gramatika;
4. Čistoća hrvatskoga jezika;
5. Pismeno i usmeno izražavanje djece i mladih;
6. Preporuke kako biti dobar jezičar, lingvist, pisac;
7. Zakon o hrvatskome jeziku;
                                                                                                                   8. Hrvatski jezik u europskim institucijama i na katedrama;
                                                                                                                   9. Ocjena jezične kulture u Hrvata;
                                                                                                                   10. Važnost očuvanja materinskoga jezika.

Moć muzeja : dr. sc. Barbara Vujanović

U petak 27. siječnja 2023. održat će se osamnaesta po redu Noć muzeja, manifestacija koja je započela 2005. godine s nekolicinom zagrebačkih muzeja, a koja je tijekom proteklih godina prerasla u najznačajniju nacionalnu manifestaciju hrvatskih muzeja. Prigodan program organizira se svake godine zadnji petak u mjesecu siječnju od 18 sati do jedan sat iza ponoći uz besplatan ulaz u muzeje, galerije i ostale kulturne ustanove. Ovogodišnji moto je „Muzeji su važni!“, a važni su tijekom cijele godine kao centri edukacije svih društvenih slojeva u području kulturnog naslijeđa i za razvoj društvene zajednice u cjelini. Kako privući ljude u muzej, čemu češće posjećivati muzeje, o liku i djelu Ivana Meštrovića, ususret Noći muzeja, u podcastu Zvukmark - zabilježeno zvukom razgovaramo s dr. sc. Barbarom Vujanović, muzejskom savjetnicom, iz Atelijera Meštrović u Zagrebu.

Teme razgovora s gošćom bile su:
1. Noć muzeja i posjećenost muzeja tijekom cijele godine;
2. Potencijal muzeja u razvoju kulturnog turizma u Hrvatskoj;
3. Opus Ivana Meštrovića;
4. Meštrovićevo zagrebačko razdoblje;
5. Meštrovićeva uloga u povijesti zagrebačkih institucija;
6. Recepcija Ivana Meštrovića u Češkoj;
7. Meštrović na svjetskoj kulturnoj mapi;
8. Umjetnost Meštrovića kao platforma političkog angažmana;
                                                                                                                   9. Vaši planovi i projekti u ovoj godini.

Duh Božića : don Anton Šuljić

Posljednju epizodu Zvukmarka - zabilježeno zvukom, podcast razgovora Knjižnica grada Zagreba, Knjižnice Božidara Adžije u ovoj kalendarskoj godini posvetili smo najradosnijem kršćanskom blagdanu - Božiću. Došašće je vrijeme kojim započinje nova liturgijska godina te razdoblje intenzivne priprave za svetkovinu Božića. Tom prigodom sugovornika smo pronašli u don Antonu Šuljiću. S njim smo razgovarali o značenju adventa, pripravi za svetkovinu Božića, posebnosti ovog liturgijskog vremena, o suštini i značaju „blagdana svih blagdana“.

Teme razgovora s gostom bile su:
1. Advent ili došašće - vrijeme iščekivanja i nade;
2. Pripreme za svetkovinu Božića i ujedno za ponovni Kristov dolazak;
3. Sveopća komercijalizacija blještavog adventa, izgubljena slika Isusova rođenja;
4. Isus u natjecateljskoj izgubljenoj utrci s orašarima, sobovima, patuljcima…;
5. Liturgijsko vrijeme i probuđen humanitarni duh;
6. Buđenje radosti kod izgubljenih, zabrinutih ljudi;
7. Božić kao najljepši kršćanski blagdan;
8. Papa Franjo i dvije radosti - duboka (unutarnja, vjerska) i svjetovna;
9. Politička korektnost prema drugom i drugačijem i europski civilizacijski korijeni u svjetlu Božića;
10. Božića poruka mira suvremenom svijetu.

Iz nakladničkog kuta : Branko Čegec i Ivan Sršen

Novu epizodu Zvukmarka - zabilježeno zvukom, podcast razgovora Knjižnica grada Zagreba, Knjižnice Božidara Adžije posvećujemo nakladništvu u Hrvatskoj. Što nakladnicima znače sajmovi knjiga, koji su najveći problemi s kojima se danas susreću, je li se knjižni sektor oporavio od krize i još o puno toga razgovarali smo s Brankom Čegecom iz nakladničke kuće Meandar Media i Ivanom Sršenom iz nakladničke kuće Sandorf.

Teme razgovora s gostima bile su:
1. Branko Čegec, pokretač izdavačke kuće Meandar, kasnije Meandar Media;
2. Širok nakladnički dijapazon od klasika do suvremenih autora;
3. Osnivanje nakladničke kuće Sandorf;
4. Pozicioniranje Sandorfa na hrvatskoj izdavačkoj sceni;
5. Knjiga kao poželjno kulturno dobro;
6. E-knjiga i čitanost;
7. Knjižnice kao važan kupac i potencijali nakladništva;
8. Književne nagrade i njihov utjecaj na prodaju knjige;
9. Knjižni festivali i sajmovi;
10. Medijska popraćenost Sandorfa;
11. Književna kritika danas;
12. Značaj književnih časopisa za razvoj hrvatske književne scene;
13. Sandorf na internetu i društvenim mrežama;
                                                                                                                   14. Izbor naslova - prevoditelji, autori;
                                                                                                                   15. Planovi za 2023. godinu.

Znatiželja čitanja i mladi danas : dr. sc. Anita Peti-Stantić i Vedrana Stantić

U svakodnevnom životu suočavamo se s izjavama kako danas djeca i mladi sve manje čitaju. Bilo da je riječ o književnim djelima ili pak o časopisima, mladi i djeca sve manje i manje posežu za papirnatim oblicima pisanih tekstova i gubi se interes za čitanjem. U vrtlogu današnjice, ponajviše moderne tehnologije, uporaba mobilnih uređaja i računala uzima sve više maha te se tako stvara svijest o nebitnosti knjige. Čitanje je složena jezična djelatnost pa je vrlo važno ostvariti cilj da ono postane ugodna i poželjna aktivnost te intelektualna potreba. Knjižnicama općenito pripada uloga motiviranja i poticanja kulture čitanja. Čitateljska pismenost jedna je od najvažnijih vještina u suvremenom dobu, no prema čitanju i knjigama mladi su, barem prema statistici, sve ravnodušniji. Stoga smo novu epizodu podcast razgovora Zvukmark - zabilježeno zvukom odlučili posvetiti važnosti čitalačkih navika mladih koji su tema ovogodišnjeg Mjeseca hrvatske knjige, o čemu smo razgovarali sa sveučilišnom profesoricom Anitom Peti-Stantić i njezinom kćerkom Vedranom Stantić.

Teme razgovora s gošćama bile su:
1. Nastanak knjige „Znati(želja) : zašto mladi trebaju čitati popularno-znanstvene tekstove, i to odmah?“;
2. Mladi i znatiželja;
3. Zanimljivost školske lektire;
4. Tko/što je krivo što mladi danas manje čitaju;
5. Mladi i komunikacija;
6. Razlozi nečitanja mladih;
7. Knjižnica - srce i duša svake škole; 
                                                                                                                   8. Izražavanje i vokabular mladih danas;
                                                                                                                   9. Prakse čitanja generacije mladih;
                                                                                                                  10. Nova tehnologija kao ugroza za knjigu i čitanje;
                                                                                                                  11. Mjesec hrvatske knjige 2022.

Zašto je važno čitati : Karolina Zlatar Radigović

Hrvatsko čitateljsko društvo nacionalna je udruga koja u svrhu promicanja i istraživanja čitanja provodi niz programa, a svake godine u povodu Međunarodnog dana pismenosti, 8. rujna, organizira stručni skup s ciljem okupljanja stručne javnosti i poticanja rasprava o pismenosti(ma) i dobrobitima čitanja u hrvatskom društvu. Ove godine, u suradnji s Hrvatskom knjižnicom za slijepe, Školskom knjigom i Odjelom za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, uz potporu Ministarstva kulture i medija RH, održat će se stručni skup pod nazivom „Kultura čitanja: što nam govore istraživanja o čitanju“. Stoga smo odlučili prvu epizodu nove sezone podcast razgovora Knjižnica grada Zagreba, Knjižnice Božidara Adžije posvetiti Međunarodnom danu pismenosti. Gošća Zvukmarka - zabilježeno zvukom je Karolina Zlatar Radigović, ravnateljica Hrvatske knjižnice za slijepe i predsjednica Hrvatskog čitateljskog društva. Govorila je prije svega o važnosti pismenosti kao temelja ljudskih prava te podsjetila na važnost razvijanja i stjecanja vještine čitanja.

Teme razgovora s gošćom bile su:
1. Osnivanje i razvoj Hrvatskog čitateljskog društva;
2. Izdavačka djelatnost Hrvatskog čitateljskog društva;
3. Koliko se čita u Hrvatskoj;
4. Mladi i čitanje danas;
5. Književne manifestacije kao poticaj za čitanje;
6. Istraživanje čitanosti u Hrvatskoj;
7. Čitateljske navike u pandemiji bolesti COVID-19;
                                                                                                                   8. Digitalna pismenost;
                                                                                                                   9. Pismenost u Hrvatskoj;
                                                                                                                   10. Stručni skup u povodu Međunarodnog dana pismenosti.

Glazbena šetnja kroz razgovor : dr. sc. Nada Bezić

Glazba je svuda oko nas; ispunjava nam trenutke dok ju slušamo na radiju ili bluetooth zvučniku, vodi glavnu riječ u napetoj sceni neke Netflix serije, pokreće nas na ples, ispunjava magijom dok smo na nekom koncertu… U mnogim zemljama svijeta, pa tako i u Hrvatskoj, 21. lipnja obilježava se Svjetski dan glazbe. Ideja je američkog glazbenika Joela Cohena koji je još 1976. godine predložio takvu manifestaciju na dan ljetnoga solsticija. Toga dana glazbenici, kako profesionalci tako i amateri besplatno nastupaju na gradskim trgovima, ulicama, ali i javnim prostorima poput muzeja, kolodvora i slično, podsjećajući na važnost glazbe u svakodnevnom životu. Tim povodom u Zvukmarku - zabilježeno zvukom, podcast razgovorima KGZ-a, Knjižnice Božidara Adžije, ugostili smo muzikologinju, vrsnu poznavateljicu glazbenog života Zagreba 19. i 20. stoljeća, autoricu knjige Glazbene šetnje Zagrebom, kojom je Zagreb dobio svoj „specijalizirani vodič“, dr. sc. Nadu Bezić.

Teme razgovora s gošćom bile su:
1. Svjetski dan glazbe - dobar način populariziranja glazbe;
2. Glazbeni punktovi Zagreba;
3. Sintagma glazbeni pisac, muzikolog, etnomuzikolog, glazbeni publicist;
4. Zagreb kao Musikstadt;
5. Glazbene šetnje Gornjim gradom;
6. Zanimljiva i vrijedna knjiga Glazbene šetnje Zagrebom;
7. Bogatstvo knjižnice i zbirke arhivske građe Hrvatskoga glazbenog zavoda;
                                                                                                                   8. Post potresna obnova zgrade HGZ-a;
                                                                                                                   9. Glazbeni turizam u Zagrebu.

Zagreb, moj grad : Biserka Rajković Salata

Novu epizodu Zvukmarka - zabilježeno zvukom, podcast razgovora Knjižnica grada Zagreba, Knjižnice Božidara Adžije posvećujemo glavnom gradu Republike Hrvatske u povodu Dana grada Zagreba koji obilježavamo 31. svibnja. Za ovu prigodu ugostili smo Biserku Rajković Salata, vlasnicu i glavnu urednicu časopisa Zagreb, moj grad, koji izlazi već punih 15 godina. Bogatim prilozima u visokokvalitetnom tisku na nekoliko razina časopis otvara nove poglede na prošlost i sadašnjost ovog srednjoeuropskog grada. Temama o starom Zagrebu, o aktualnim kulturnim događanjima u glavnom gradu i izvan njega, ali i o gospodarstvu, turizmu, mladima, zdravlju, ljepoti, nutricionizmu, časopis progovara popularno i zanimljivo. Zagrepčane i sve koji se tako osjećaju želi podsjetiti na to kako se nekad u Zagrebu živjelo i koji su ljudi ugradili svoj život i rad u ulice, trgove, zgrade i spomenike našega grada. Za časopis pišu poznati akademici, povjesničari i povjesničari umjetnosti, arhitekti, liječnici, muzealci, eminentni kulturni djelatnici i novinari.

Teme razgovora s gošćom bile su:
1. Ideja za pokretanjem časopisa Zagreb, moj grad;
2. Teme časopisa Zagreb, moj grad;
3. Dvojezičnost časopisa;
4. Rubrika Novosti iz zagrebačkih knjižara kao poticaj za čitanje;
5. Muzej hrvatske književnosti u Zagrebu;
6. Saloni i njihova uloga u društvenom životu starog dijela glavnoga grada;
                                                                                                                   7. Parkovi u sklopu Lenucijeve ili Zelene potkove;
                                                                                                                   8. Težište u obnovi Zagreba nakon potresa 2020.;
                                                                                                                   9. Zagrebački govor;
                                                                                                                   10. Zagreb - grad po mjeri čovjeka.

Sloboda riječi : Velimir Visković

Ususret manifestaciji Noć knjige 2022. koja temom propituje slobodu te knjigu kao prostor slobode, u 8. epizodi Zvukmarka - zabilježeno zvukom, razgovarali smo s hrvatskim književnim kritičarom, esejistom i leksikografom Velimirom Viskovićem. Sloboda, individualna prije svega, uvjet je napretka u modernom društvu, prema britanskom filozofu Johnu Stuartu Millu. Bez slobode nema prostora za razvoj talenta, napretka društva, originalnosti i sposobnosti koje obogaćuju društvo. Velimir Visković uz leksikografski i književnopovijesni rad, permanentno piše književne, a povremeno i kazališne kritike. Autor je mnogobrojnih rasprava, eseja i kritika u kojima se bavi autorima, knjigama i književnim fenomenima vezanim uz noviju hrvatsku prozu.

Teme razgovora s gostom bile su:
1. Individualna sloboda kao osnovni uvjet napretka u modernom društvu;
2. Potreba obrane slobode tiska;
3. Status novinara, publiciste i kritičara u slobodi izbora tema i ideja;
4. Sloboda urednika u nakladništvu;
5. Pozicija kritičara danas;
6. Sloboda Krležine riječi;
7. Odlazak Igora Mandića, vrsnog polemičara;
8. Društvene mreže, blog, sloboda izričaja ili nova cenzura;
                                                                                                                   9. Polemičnost javnog govora - tribine;
                                                                                                                   10. Knjiga susretište slobode mišljenja, raspravljanja i ukusa.

Prevoditeljski portret : Mia Pervan

Prevođenje je prije svega komunikacija, dijalog između dvaju ponekad nespojivih kulturnih, književnih i jezičnih sustava. Prijevodi zauzimaju prostor pripadne nepripadnosti i tako dvije često različite književnosti povezuju u međuknjiževnu zajednicu, omogućujući im da uspostave kontakt i utječu jedna na drugu. Prijevod, ako želi biti uspješan, u sebi nosi elemente obiju kultura, književnosti, jezika, dakle, jezika izvornika i primatelja. Isto tako, prevoditelj, na određeni način, djeluje kao posrednik, kao onaj koji pokušava, uvjetno rečeno, pomiriti različitosti između dva ponekad gotovo nespojiva entiteta i otvoriti komunikaciju među njima. Mia Pervan vrsna je prevoditeljica, koja je tijekom svoje bogate karijere na hrvatski jezik, ponajprije s engleskog i francuskog, prevela važne naslove velikih imena svjetske književnosti kao što su Thomas Hardy, Antoine de Saint Exupéry, Saul Bellow, William Wordsworth, I. B. Singer, W. B. Yeats, Gustave Flaubert, Paul Auster, Terry Eagleton, te nekoliko značajnih irskih suvremenih pisaca. S uglednom prevoditeljicom razgovarali smo, u još jednom Zvukmarku-zabilježeno zvukom, o položaju prevoditelja u Hrvatskoj danas, o vrsnoći prijevoda, o mladim prevoditeljima, o njezinim dosadašnjim i novim prevoditeljskim izazovima, a sve u povodu ovogodišnje dodjele Nagrade Iso Velikanović.

Teme razgovora s gošćom bile su:
1. Koliko znače nagrade dodijeljene prevoditeljima;
2. Vaš najizazovniji prijevod;
3. Prevođenje nekad i danas;
                                                                                                                   4. Suradnja prevoditelja i autora;
                                                                                                                   5. Razlike u procesu prevođenja kanoniziranog i manje poznatog teksta;
                                                                                                                   6. Razlike u prevođenju književnosti za djecu i književnosti za odrasle;
                                                                                                                   7. Anegdota vezana uz prijevod;
                                                                                                                   8. Prevoditelj kao posrednik u prevođenju djela iz jedne kulture u drugu;
                                                                                                                   9. Hrvatska prevoditeljska scena;
                                                                                                                   10. Savjet mladim književnim prevoditeljima;
                                                                                                                   11. Možemo li biti zadovoljni s onim što se i koliko prevodi na hrvatski jezik.

Glagoljica - svjedočenje hrvatskog identiteta : dr. sc. Vida Vukoja

Glagoljica je prvo pismo kojim su Hrvati bilježili svoj materinski jezik već u 10./11. st., a koje je oduvijek imalo važno mjesto u hrvatskoj povijesti. U godini kada Staroslavenski institut, središnja hrvatska akademska ustanova za istraživanje hrvatske glagoljice i glagoljaštva, obilježava 70 godina postojanja, ususret Danu glagoljice i glagoljaštva, 22. veljače, te u povodu izložbe Glagoljica - hrvatska jezična i povijesna baština postavljene u Knjižnici Božidara Adžije, u podcastu Zvukmark - zabilježeno zvukom razgovarali smo s ravnateljicom Staroslavenskog instituta, dr. sc. Vidom Vukoja.
Dr. sc. Vida Vukoja diplomirala je opću lingvistiku i etnologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 2008. godine obranila doktorski rad iz područja filologije. Glavna je i odgovorna urednica znanstvenoga časopisa Slovo (od 2017.) i članica uredništva monografija Biblioteca glagolitica croatica Staroslavenskoga instituta. Recenzentica je znanstvenih i stručnih radova za više međunarodnih i domaćih znanstvenih časopisa. Hrvatska glagoljica jedan od nezaobilaznih simbola nacionalnoga identiteta, na temelju kojega smo i danas prepoznatljivi i jedinstveni u Europi i svijetu.

Teme razgovora s gošćom bile su:
1. Predstavljanje Staroslavenskog instituta;
2. Tisućljetna glagoljska tradicija;
3. Glagoljica kao osebujan znak hrvatskoga kulturnog identiteta;
                                                                                                                   4. Glagoljica - crkveno i svjetovno pismo;
                                                                                                                   5. Učenje glagoljice u redovnome školskom programu;
                                                                                                                   6. Ideja za osnivanjem muzeja glagoljice;
                                                                                                                   7. Populariziranje glagoljskog pisma kroz likovnost, dizajn i modu;
                                                                                                                   8. Novi prinosi o glagoljici u znanstvenim istraživanjima;
                                                                                                                   9. Glagoljica u kaligrafiji;
                                                                                                                   10. Bolja vidljivost glagoljice u svijetu.

 

Što sve veže Hrvate i Čehe? : Marijan Lipovac

Hrvati i Česi dva su prijateljska slavenska srednjoeuropska naroda čije se prijateljstvo gradilo stoljećima. Mnogi su doprinosili izgradnji takvog dobrog odnosa stvarajući čvrst most između dviju zemalja, koji je opstao unatoč prostornoj udaljenosti i svim iskušenjima tijekom povijesti. Ususret 30. obljetnici osnutka Hrvatsko-češkog društva u podcast razgovorima Zvukmark - zabilježeno zvukom gost nam je bio Marijan Lipovac, povjesničar i bohemist te predsjednik Hrvatsko-češkog društva, koji se već niz godina sustavno bavi istraživanjem i promicanjem prijateljstva dvaju naroda. Inicijator je i voditelj brojnih akcija Hrvatsko-češkog društva kojima je cilj popularizacija Hrvatske u Češkoj i Češke u Hrvatskoj. O brojnim temama vezanim uz društveno-kulturne veze Češke i Hrvatske objavio je više stručnih članaka i knjiga. Od osnutka (1992.) Hrvatsko-češko društvo daje doprinos razmjeni kulturnih, umjetničkih, znanstvenih, gospodarskih i drugih civilizacijskih dostignuća hrvatskog i češkog naroda, a u sklopu toga i češke manjine u Hrvatskoj te hrvatske manjine u Češkoj.

Teme razgovora s gostom bile su:
1. Osobni interes za hrvatsko-češke kulturne veze;
2. Češki tragovi u Hrvatskoj i hrvatski u Češkoj;
3. Dug Zagreba Česima i dug Praga Hrvatima;
4. Tvrdnja Stjepana Radića da su Česi nositelji kulture u Austro-Ugarskoj Monarhiji;
5. Češko pivo kao brend;
                                                                                                                   6. Bohemizmi u hrvatskome jeziku;
                                                                                                                   7. O knjizi „Češki Hrvati - hrvatski tragovi u Češkoj“;
                                                                                                                   8. Doprinos manjina u povijesno-kulturnim vezama Čeha i Hrvata;
                                                                                                                   9. Češko-hrvatsko društvo;
                                                                                                                   10. Suradnja Hrvata i Čeha na polju ekonomije.

 

Svevremenski Šenoa : dr. sc. Suzana Coha

Godina čitanja 2021. ujedno je i godina kada se navršava 140. obljetnica smrti Augusta Šenoe. O njegovom stvaralaštvu, u podcastu Zvukmark - zabilježeno zvukom, razgovarali smo sa Suzanom Coha, izvanrednom profesoricom na Katedri za noviju hrvatsku književnost Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Suzana Coha, profesorica hrvatskoga jezika i književnosti i komparativne književnosti, sudjelovala je u projektima izdavanja književnih i kulturnih leksikona i enciklopedija. Znanstvene i stručne radove iz područja književnosti i književne kulture objavljuje u hrvatskim i inozemnim zbornicima i časopisima. August Šenoa nezaobilazna je književna ličnost. Poznat je kao pjesnik Zagreba, otac moderne hrvatske književnosti i jedan od najutjecajnijih i najplodnijih pisaca 19. stoljeća, prema kojem je nazvano i čitavo jedno književno razdoblje - Šenoino doba. Zaslužan je za stvaranje stalne domaće čitateljske publike, za afirmaciju romana, za otvaranje niza novih tematskih područja, za kodifikaciju prozne urbane štokavštine te za stvaranje literarnog standarda koji generacijama služi kao uzor i orijentir.

Teme razgovora s gošćom bile su:
1. August Šenoa danas;
2. Poveznica starije i novije hrvatske književnosti, Šenoino doba;
3. Šenoin jezičnostilski književni kanon;
4. Kritičko-programski esej Naša književnost;
                                                                                                                   5. Programski esej O hrvatskom kazalištu;
                                                                                                                   6. Poveznica Waltera Scotta i Augusta Šenoe kroz povijesni roman;
                                                                                                                   7. Popularnost romana Zlatarovo zlato;
                                                                                                                   8. Šenoin urednički rad u „Vijencu";
                                                                                                                   9. Šenoa kao graditelj našeg narodnog duha.;
                                                                                                                   10. Šenoa, stvaratelj hrvatske čitateljske publike.

 

Hrvatska matica iseljenika i 70 godina neprestanog rada : Vesna Kukavica

Hrvatska matica iseljenika ključna je nacionalna ustanova, koja ove godine obilježava 70 godina od osnutka, s misijom očuvanja hrvatskog nacionalnog, jezičnog i kulturnog identiteta među pripadnicima hrvatskog naroda izvan domovine. Djeluje u odjelima za školstvo, znanost i sport, hrvatske manjine, nakladništvo, kulturu te informacijski odjel za iseljeništvo. Matica godišnje realizira oko šezdeset programa i manifestacija povezujući četrdeset i pet država sa svih kontinenata u kojima u većem broju žive Hrvati i građani hrvatskih korijena. U podcast razgovorima Zvukmark - zabilježeno zvukom, ugostili smo rukovoditeljicu Odjela za nakladništvo Vesnu Kukavica povodom izložbe Pisci i mobilnost - hrvatski pisci iz iseljeništva postavljene u Knjižnici Božidara Adžije u Godini čitanja 2021. Vesna Kukavica zagrebačka je kulturna djelatnica i novinarka koja vodi Odjel za nakladništvo i urednica je 'Hrvatskog iseljeničkog zbornika' od 1999. godine. Uredila je više desetaka knjiga i brošura, objavila stotine prikaza i feljtona iz područja kulture na hrvatskom i engleskom jeziku u časopisima i zbornicima u RH i inozemstvu, dvije monografije s područja kulture hrvatskog iseljeništva te je autorica izabranih publicističkih radova "Umreženi identiteti" (2013. g.).

Teme razgovora s gošćom bile su:
1. Književno stvaralaštvo hrvatske dijaspore;
2. Kulturni doprinos hrvatskog iseljeništva našoj kulturi;
3. Tradicionalni kulturni i obrazovni programi i manifestacije Hrvatske matice iseljenika;
4. Virtualni muzej hrvatskog iseljeništva;
                                                                                                                   5. Proces stvaranja Leksikona hrvatskog iseljeništva i manjina;
                                                                                                                   6. Suradnja s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu;
                                                                                                                   7. Matičine serijske publikacije - godišnjak Hrvatski iseljenički kalendar i mjesečni časopis Matica;
                                                                                                                   8. Prvo Matičino izdanje monografije Rodnoj grudi : iseljenici Jugoslavije svom „starom kraju“, 1951. g.;
                                                                                                                   9. Prva znanstvena knjiga o iseljeništvu Većeslava Holjevca Hrvati izvan domovine, 1967. g.;
                                                                                                                   10. Čitanost hrvatske knjige u iseljeništvu i iseljeničke knjige u domovini.  

 

Let s Gavranom : Miro Gavran

U podcast razgovorima Zvukmark - zabilježeno zvukom ugostili smo jednog od najizvođenijih suvremenih pisaca, Miru Gavrana. Povod je Mjesec hrvatske knjige i Godina čitanja, kao i 500. obljetnica objavljivanja Judite Marka Marulića, te 20 godina od objave Gavranova romana Judita.
Miro Gavran postigao je impozantan uspjeh svjetskih razmjera. Njegova djela prevedena su na više od 40 jezika, a imao je preko 400 premijera na pozornicama širom svijeta. Dobitnik je brojnih uglednih nagrada i priznanja u zemlji i inozemstvu. Omiljen je pisac čitateljske i kazališne publike, čije je predstave vidjelo više od 4 milijuna gledatelja. Jedini je živući pisac u Europi koji ima međunarodni kazališni festival posvećen njegovom stvaralaštvu - GavranFest.
U razgovoru smo se dotakli Gavranovog proznog i dramskog stvaralaštva, kako pronalazi inspiraciju za nj i kako se priprema za pisanje na određenu temu. Upitali smo ga o romanima s kršćanskom tematikom s naglaskom na Juditu i o zavičajnom prostoru o kojemu piše. Govorio je i o tradiciji književnog stvaralaštva i čitanju klasika, te o preporukama i savjetima mladim piscima.

Teme razgovora s gostom bile su:
1. Nova knjiga Odabrane drame 2001.-2021., izbor devet drama;
2. Pronalazak inspiracije za pisanje;
3. GavranFest - tajna uspjeha u građenju međunarodnih veza;
4. Nastanak Teatra Gavran;
5. Lepeza književnog opusa s naglaskom na to je li lakše napisati komediju ili dramu;
                                                                                                                   6. Romani s kršćanskom tematikom, osobito osvrt na roman Judita;
                                                                                                                   7. Priprema za pisanje na odabranu temu;
                                                                                                                   8. Slavonija i Zagreb - prostori o kojima piše;
                                                                                                                   9. Opseg poslova i sačuvani privatni prostor;
                                                                                                                  10. Važnost tradicije u književnom stvaralaštvu i čitanost klasika;
                                                                                                                  11. Savjet mladom piscu na početku karijere;
                                                                                                                  12. Recept preporuke za poticanje čitanja. 

 

Što znamo o mladima danas? : dr. sc. Marko Kovačić

Mladi kao društvena skupina česta su tema u javnosti, no i dalje nas zanima koji su potencijali mladih u Hrvatskoj i šire. U povodu izložbe Mladi - borba koja ne prestaje! koja je postavljena u Knjižnici Božidara Adžije u novoj sezoni Zvukmarka ugostili smo dr. sc. Marka Kovačića, vjerojatno najupućenijeg sugovornika za temu politika za mlade i mladih općenito u Hrvatskoj, iz Centra za omladinska i rodna istraživanja pri Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu. Centar provodi istraživanja u znanstvenim područjima sociologije, politologije i filozofije s naglaskom na interdisciplinaran pristup i longitudinalno praćenje društvenih pojava i procesa.
Marko Kovačić doktorirao je javne politike na Sveučilištu u Ljubljani, magistrirao političku znanost na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti, dok je drugi magisterij, onaj iz javnih politika, obranio na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, gdje je i diplomirao politologiju. Međunarodno je priznati stručnjak za mlade, a do danas je vodio i sudjelovao u 30-ak projekata o mladima i obrazovanju.

Teme razgovora s gostom bile su:
1. Centar za omladinska i rodna istraživanja (CORI) - spajanje tema roda i mladih;
2. CORI kao interdisciplinaran centar;
3. Istraživački projekti;
4. Izazovi u radu s mladima;
5. Akademski programi za mlade;
6. Problem odlaska mladih iz Hrvatske;
                                                                                                                   7. Politika za mlade, Nacionalni program za mlade;
                                                                                                                   8. Građanski odgoj i obrazovanje;
                                                                                                                   9. Društveno angažirana znanost;
                                                                                                                  10. Izložba Mladi - borba koja ne prestaje!  

 

Jučer-danas-sutra biblioterapije : dr. sc. Davor Piskač

Dr. sc. Davor Piskač rođen je 1968. godine u Zagrebu gdje je završio Matematičko-informatičku gimnaziju. Diplomirao je na Odjelu za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu 1995., a magistrirao 2002. godine. Doktorirao je 2004. g. s disertacijom Književnoteorijski pogledi praškog strukturalizma. Studirao je i na Filozofsko-teološkom institutu Družbe Isusove. Od 2008. g. zaposlen je na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu gdje radi kao izvanredni profesor na Odsjeku za kroatologiju. Na Odsjeku je nositelj sedam kolegija, uključujući i onoga naziva Biblioterapija u nastavi književnosti. U sklopu programa međusveučilišne suradnje radi i kao gostujući profesor na Sveučilištu u Torontu na Odjelu za slavenske jezike i književnost. Do sada je objavio više od 20 znanstvenih radova, tri knjige (od kojih jednu u suautorstvu), više stotina stručnih članaka te sudjelovao na više od 30 znanstvenih skupova. Član je nekoliko domaćih i stranih uredništva časopisa za književnost. Knjige vezane za temu biblioterapije su Literarna biblioterapija u nastavi književnosti (2018., u suautorstvu s Ronom Bušljetom) te O književnosti i životu (također 2018. g.). Za sudjelovanje u projektu Biblioterapija-priče koje liječe osvojio je drugu nagradu u Natječaju za najbolje zagrebačke online projekte 2020. g. Projekt je realizirao u suradnji s članovima Kluba Zajedno Psihijatrijske bolnice Sveti Ivan te svih onih kojima je u doba najvećega širenja epidemije bila potrebna pomoć.

Teme o kojima će biti riječi:
1. Kako je tekao put jednog profesora književnosti u literarnu biblioterapiju?
2. Kakva je dubinska relacija između književnosti i biblioterapije?
3. Definicija i podjela biblioterapije. Klinička biblioterapija u odnosu na literarnu biblioterapiju.
4. Biblioterapija kao disciplina humanistike. Interdisciplinarna pozicioniranost?
5. Praktična strana biblioterapije kao grane primijenjene književnosti?
6. Biblioterapijski tekstovi u odnosu na književne tekstove?
7. Praktična iskustva kroz radionice i primjenu biblioterapijskih načela. Primjeri dobre prakse.
8. Iskustva predavača fakultetskog kolegija Biblioterapija u nastavi književnosti.
9. Opis nagrađenog projekta Biblioterapija-priče koje liječe.
10. Perspektive biblioterapije u budućnosti.  

 

Farmaceutska baština - Hrvatski muzej medicine i farmacije HAZU : gošće prof. dr. sc. Stella Fatović-Ferenčić i Silvija Brkić Midžić

Hrvatski muzej medicine i farmacije djeluje kao prvi muzej znanosti u sklopu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 2015. godine. Muzej omogućava preglednu komparaciju dosega hrvatske medicine s dosezima medicinskih znanosti drugih zemalja te uključivanje Hrvatske u svjetsku mapu muzeja medicine. Inicijalni fundus Muzeja čini vrijedna Zbirka za povijest medicine i farmacije, a čine je raznovrsni predmeti medicinske i farmaceutske baštine s područja cijele Hrvatske, nastalim u vremenskom rasponu od 16. do 20. stoljeća. U povodu izložbe postavljene u Knjižnici Božidara Adžije u 5. epizodi razgovarali smo s dvije znanstvenice, prof. dr. sc. Stellom Fatović-Ferenčić iz Odsjeka za povijest medicinskih znanosti Zavoda za povijest i filozofiju znanosti HAZU i Silvijom Brkić Midžić iz Hrvatskog muzeja medicine i farmacije HAZU.

Teme razgovora s gošćama bile su:
1. Djelatnost Odsjeka za povijest medicinskih znanosti HAZU;
2. Publikacija „Rasprave i građa za povijest znanosti“;
3. Nastanak Zbirke za povijest medicine i farmacije;
4. Osnutak Hrvatskog muzeja medicine i farmacije;
5. Polazište i temelj Muzeja te njegova pozicija danas;
6. Glavni strateški cilj i specifični ciljevi Hrvatskog muzeja medicine i farmacije;
7. Zbirke koje su prethodile Muzeju;
8. Bogati fundus Muzeja;
9. Hodogram otvaranja Muzeja;
10. Što će sve nuditi Hrvatski muzej medicine i farmacije.  

 

Hrvatsko društvo - stanje i vizije : dr. sc. Branko Ančić

Institut za društvena istraživanja bavi se spoznajno i društveno značajnim, temeljnim i primijenjenim znanstvenim istraživanjima društva, posebice istraživanjima socijalne stratifikacije, prostora, mladih, obrazovanja, znanosti, kulture i religije. Unutar Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu djeluju četiri znanstvenoistraživačka centra koji provode uža tematska istraživanja iz područja sociologije i srodnih disciplina. U četvrtoj epizodi Zvukmarka razgovarali smo s dr. sc. Brankom Ančićem, znanstvenim suradnikom na Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu gdje je predstojnik Centra za istraživanje društvenih nejednakosti i održivosti o brojnim sociološkim temama. Bilo je govora o nekim zanimljivim projektima Instituta (zelenoj ekonomiji, društvenoj stratifikaciji u Hrvatskoj i religiji) i naravno vrlo aktualnom projektu - Otpornosti hrvatskog društva uslijed COVID-19 pandemije gdje smo se dotakli i pitanja o otuđenosti ljudi u ovo vrijeme. Također, dr. sc. Ančić govorio je i o hrvatskom društvu u cjelini s obzirom na brojne životne izazove u posljednje vrijeme (korona, potresi, održivost hrvatskog gospodarstva).

Teme razgovora s gostom bile su:
1. Vizije i ciljevi Centra za istraživanje društvenih nejednakosti i održivosti Instituta za društvena istraživanja;
2. Zelena ekonomija u Hrvatskoj;
3. Društvena stratifikacija u Hrvatskoj;
4. Uloga crkve u našem društvu;
5. Slika hrvatskog društva danas;
6. Odgovor hrvatskog društva na COVID-19 pandemiju;
7. Rješenja na probleme gospodarstva i ekonomije nastalih u vrijeme pandemije i potresa.  

Čitanje kao lijek : dr. sc. Ljiljana Sabljak

Kako čitanje može zaliječiti duh i tijelo, što je to biblioterapija i jesu li knjižnice mjesta za liječenje duše - o svemu tome, a i više razgovarali smo u trećoj epizodi Zvukmarka s dr. sc. Ljiljanom Sabljak, koja se već niz godina bavi vođenim, ciljanim čitanjem, a sve to povodom jubilarne Noći knjige. Kako je dr.sc. Ljiljana Sabljak u svojoj profesionalnoj karijeri imala bogato iskustvo s raznim oblicima biblioterapije, razgovor smo vodili o različitim temama vezanih za taj, široj populaciji još nedovoljno poznat knjižničarski koncept. Na samom početku, ukazano je na bitnu razliku između kliničke i knjižnične biblioterapije kao oblika vođenog čitanja te se razgovor, razumljivo, fokusirao na ovu drugu. Nakon definicije pojma i opisa samog tijeka biblioterapijskog protokola u knjižnicama bilo je govora i o različitim projektima biblioterapije u knjižnicama, kao npr. Zita čita i sličnima, kao primjerima dobre prakse. Posebno je istaknuta uloga biblioterapije u poticanju čitanja jer sudionici u tom procesu razvijaju nove i mnogostruke doživljaje književnosti i čitanja čime se književna komunikacija ostvaruje na istovremeno dubljoj, egzistencijalnoj ali i višoj duhovnoj razini.

Teme razgovora s gošćom bile su:
1. Što je to biblioterapija i koje su osnovne vrste biblioterapije;
2. Tko sve može biti biblioterapeut te koja je to vrsta specijalizacije;
3. Kompetencije educiranog knjižničnog biblioterapeuta;
4. Kako se provodi biblioterapeutski program u knjižnicama;
5. O vrstama literature koja može biti primijenjena u biblioterapeutskom radu;
6. Stvaranje grupa sudionika u procesu biblioterapije;
7. Utjecaj dobi ili uzrasta sudionika na oblik rada;
8. Koje su to životne situacije i okolnosti podobne za temu;
9. Kako biblioterapija potiče čitanje.
 

"Sladki naš kaj" - o kajkavskom književnom jeziku : gosti dr. sc. Željko Jozić i dr. sc. Željka Brlobaš

Povodom izložbe „Sladki naš kaj“ koja je postavljena u Knjižnici Božidara Adžije, u drugoj epizodi ugostili smo dr. sc. Željka Jozića, ravnatelja Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i dr. sc. Željku Brlobaš, voditeljicu projekta Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika. Dr. sc. Željko Jozić govorio je o temeljnim djelatnostima i projektima Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, o njezi i skrbi o hrvatskome jeziku, posebice o čistoći hrvatskoga jezika. Također, dotaknuli smo se i teme hrvatskoga pravopisa i donošenja zakona o hrvatskome jeziku. S dr. sc. Željkom Brlobaš razgovarali smo o Rječniku hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika, jednom od temeljnih djela hrvatske povijesne leksikografije, čijom se izradom u okviru istoimenoga internog institutskog projekta ostvaruju jezikoslovni temelji za propitivanje udjela kajkavskoga hrvatskog književnog jezika u okviru tronarječnoga obilježja pisane riječi u povijesti hrvatskoga jezika.

Teme razgovora s gostima bile su:
1. Ustrojstvo Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i njegovo djelovanje danas;
2. Hrvatski pravopis;
3. Čistoća hrvatskoga jezika;
4. Zakon o hrvatskome jeziku;
5. Hrvatski jezik u europskim institucijama i na katedrama;
6. Normativni priručnici javno dostupni na internetu;
7. Izrada Rječnika hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika;
8. Izvori za Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika;
9. Razvoj i suvremenost kajkavskoga jezika;
10. Poruke i preporuke slušateljima u povodu Mjeseca hrvatskoga jezika i godini čitanja.
 

Hrvatska i svijet : Božo Kovačević

U prvoj epizodi pod nazivom Hrvatska i svijet, predstavljamo filozofa i političara Božu Kovačevića s kojim razgovaramo o njegovom bogatom znanstvenom i kulturno-političkom radu. Profesor Kovačević bio je veleposlanik u Ruskoj Federaciji, nekadašnji je saborski zastupnik i ministar u Vladi RH, ali i jedan od osnivača časopisa Gordogan i kolumnist u političkom magazinu Telegram. Profesor će podijeliti s nama svoja bogata sjećanja na časopis Gordogan, govorit će o svom doprinosu u kulturno-političkim vezama Zagreba i Moskve, o svojim iskustvima iz razdoblja rada u Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja u Vladi RH i o svojoj knjizi Svijet poslije hladnog rata, odnosno vrlo aktualnoj temi cyber ratovanja.

Teme razgovora s Božom Kovačevićem bile su:
1. Časopis Gordogan;
2. Uloga časopisa danas;
3. Mostovi između Zagreba i Moskve;
4. Tribina Književni petak;
5. Profesorska iskustva;
6. Zaštita okoliša i održivost razvoja;
7. Cyber ratovanje.