„Znanje je moć.“ Ovom rečenicom Francisa Bacona započinje projekt moderne.
Počevši od razvitka modernih društava, ni u jedno se područje života nije polagalo toliko nade kao u obrazovanje. Znanje i znanost polako počinju zamjenjivati tradicionalne načine tumačenja i savladavanja svijeta – religije, kultove, mitove, magiju i ideologije. Zahvaljujući obrazovanju mogu se zaustaviti predrasude, diskriminacija, glad, bolesti, zahvaljujući obrazovanju možemo savladati sve probleme koji nas čekaju u budućnosti te učiniti ljude sretnijima, a Zemlju ljepšim mjestom za život.
1
U hrvatskom jeziku riječ obraz i obrazovanje imaju isti korijen, kaže se kako marljiva i poštena osoba ima obraz. Ljudi su od davnina svjesni da samo obrazovanje može njihovu djecu izvući iz bijede i siromaštva.
2
Klasično obrazovanje
Klasično obrazovanje proširuje nam predodžbu o svijetu. Kad danas čujemo za neku novu ideju u politici, klasično obrazovani ljudi u njoj prepoznaju staru, primjerice Machiavellijevu.
Antički se ideal obrazovanja sastojao u formiranju i razvoju tijela, duha i duše. Obrazovanje pojedinca treba dovesti do razvijene individualnosti, a sadržaji obrazovanja trebaju biti u skladu s čovjekovom sposobnosti mišljenja i zahvaćati što je moguće više okolnog svijeta. Pri tome znanost i tehnologija trebaju čovjeka učiniti sposobnim za samospoznaju i slobodu. Zato je pravi sadržaj klasičnog obrazovanja opće obrazovanje. Kako je pravo, opće, obrazovanje humanističko i njegovi su sadržaji usko povezani s antičkim jezicima i kulturom.3 Svrha je klasičnog modela obrazovanja „usaditi“ u ljude mudrost i vrlinu, ono izgrađuje osobu umjesto da proizvodi buduće kvalitetne zaposlenike. Uspješno bi obrazovanje trebalo potaknuti učenike da žele naučiti više.
Učenik koji čita Shakespeareove drame može kudikamo bolje shvatiti film od onog učenika koji se samo premjestio s ekrana na filmsko platno.
Svrha je obrazovanja naučiti djecu da postanu odrasli ljudi koji će se puni samopouzdanja nositi sa složenim idejama i nesigurnim situacijama. Jedan od uvjeta za to je, između ostaloga, i kompetentno se služiti riječima i pojmovima.
Netko tko je postigao visoku razinu pismenosti može analizirati i sintetizirati razne ideje iz širokog raspona pisane riječi te braniti svoje zaključke služeći se izvornim tekstom. To je mnogo viša, naprednija razina pismenosti nego što je čitanje novina ili jednostavnih romana. Neil Postman u svojoj knjizi Zabavljajmo se do smrti (
Amusing ourselves to death) govori o tome da je doba šou-biznisa dokinulo zabranjivanje knjiga jer ionako se više nitko niti ne trudi čitati. Vjerovao je da će ljudi zbog prevelike ljubavi prema tehnologijama postupno sve manje čitati te će zbog toga kao posljedicu izgubiti sposobnost baratanja složenim idejama i velikim količinama podataka. Još je 1985. prognozirao ozbiljno srozavanje prosječnih čitalačkih sposobnosti i predvidio da će popularna zabava zamijeniti posjećivanje predavanja.
Neki pedagozi mogu odbacivati učenje napamet, ali ono je vrlo korisno jer trenira mozak da zadržava podatke. Za dobre rezultate u sportu ili glazbi nužno je svakodnevno vježbanje sve dok solidne motoričke vještine ne postanu vrhunske. Isto je i s kognitivnim vještinama, neovisno o tome radi li se o vježbanju matematike ili učenju napamet.
Uporno vježbanje podrazumijeva dovoljno velik broj ponavljanja sve dok novostečene vještine ne postanu lagane i prirodne. Jednako je i s učenjem napamet, što god suvremeni obrazovni sustavi mislili o tome. Ni život nije ništa drugo nego ponavljanje jednog te istog.
Temeljite mentalne vježbe u djetinjstvu i ranoj dobi nužne su za razvoj normalne i funkcionalne odrasle osobe. Ako djeci pojednostavljujemo zadaće i zadatke radimo im medvjeđu uslugu. Današnje su osnovne škole vještinu memoriranja zamijenile zabavnim aktivnostima, a paralelno od učenika traže da uče bezbroj nepovezanih informacija i termina.
Bolje obrazovanje kroz igru i zabavu - nemoguća misija.
Obrazovanje bi trebalo djecu pripremiti za odraslu dob. Od odraslih se očekuje razumno raspolaganje novcima tako da od zarade uspijevaju financirati tekuće troškove te nešto uštedjeti i za starost. To im je lakše ako razumiju kretanja na burzi i ako znaju matematiku. Kvalitetne namirnice i uravnoteženu prehranu lakše je odabrati ako znaju kemiju i biologiju, a lakše im je prepoznati kvalitetne političare od populista i politikanata ako poznaju osnove politike, retorike i povijest. Da ne govorimo o pravu na izbor, razmišljanju svojom glavom, etičkim problemima, migrantskom krizom, ekološkim promjenama i svim problemima koji nas čekaju u budućnosti.
Jedan od ideala klasičnog obrazovanja jest priprema za građanski angažman. To pretpostavlja postojanje obrazovanih ljudi koji se mogu distancirati od svakodnevice i promatrati život iz šire perspektive. Klasično obrazovani ljudi mogu prosuđivati i djelovati na temelju lekcija o propasti Rima, progonu Sudanaca ili gradnji Berlinskog zida, a da ništa od toga nisu osobno proživjeli. To također zahtijeva i građansku svijest koja će pokretati parlamente diljem svijeta kao što su to činili protivnici ropstva, borci za prava žena, borci za radnička i dječja prava i svi oni bez čije nam je žrtve naš današnji komforni život nezamisliv.
4 Tijekom proteklih stoljeća ljudi su poštivali i ugledali se na velike ličnosti koje su određivale njihovu sadašnjost i oblikovale budućnost. Tako je bilo od doba Platona i Aristotela pa sve do Darwina i Einsteina.
5
Da bi osoba bila u stanju kritički razmišljati nužne su dvije stvari:
1. mora pamtiti informacije kako bi uopće znala o čemu će razmišljati
2. mozak treba ciljano vježbati kako bi dobro razmišljao.
Usvajanje kritične mase riječi i pojmova prvi je korak prema dobrom razmišljanju. Kritičko razmišljanje ljudima nije svojstveno. Mora se stalno vježbati i na logički način uspoređivati upamćene ideje s novim idejama.
6
1 Liessmann, Konrad Paul. Teorija neobrazovanosti : zablude društva znanja. Zagreb : Naklada Jesenski i Turk, 2008. Str. 43
2 Supek, Ivan. Eseji svjetla i tame. Zagreb : Breza, 2020. Str. 52
3 Pastuović, Nikola. Obrazovanje i razvoj : kako obrazovanje razvija ljude i mijenja društvo, a kako društvo djeluje na obrazovanje. Zagreb : Institut za društvena istraživanja : Učiteljski fakultet Sveučilišta, 2012.
4 Bortins, Leigh A. Klasika : poučavanje na temeljima klasičnog obrazovanja. Zagreb : Profil, 2012. Str. 14-41
5 Supek, Ivan. Nav. dj. Str. 85
6 Bortins, Leigh A. Nav. dj. Str. 32
Knjižnice grada Zagreba, Knjižnica Božidara Adžije
Važno je biti u PRAVU – pretražiti, razmisliti, valjano utvrditi : razvoj kritičkog mišljenja
autorica: Ana Golubić
grafički oblikovala: Iva Džambaski
Zagreb, 3. siječnja 2023.
