Lažna vijest ili fake news definirana je kao svaka informacija suprotna javnom interesu. Iako se provjerom iznesenih informacija može utvrditi da su neistinite, takve vijesti imaju za cilj dezinformirati čitatelje.¹ Sadržaj lažnih vijesti često nije potpuno lažan, najčešće je istina pomiješana s lažima pa je samim time teže utvrditi o čemu se zapravo radi.


Stavljanje istinitih i poluistinitih informacija u poruku ima za cilj navesti na pogrešno mišljenje. Upravo je ta kombinacija provjerljivih činjenica, stalno ponavljanih neistina, paranoidne logike te nepromjenjive političke i ideološke orijentacije ono što lažne vijesti čini toliko moćnima jer lažne vijesti nisu samo vijesti s netočnim informacijama, njih čine i bilo kakvi sadržaji stvoreni od pristranih medija koji su stvoreni s ciljem ideološke propagande. Postoje i lažne vijesti kojima nije cilj manipuliranje javnosti zbog širenja vlastitih stavova i uvjerenja, već isključivo radi zarade. Svaki klik na takve, lažne vijesti, njima znači zaradu.² Philippe Brenton, autor knjige La parole manipulate (Govor manipulacije) govori o tome da su mediji nekada jamčili objektivan i kritički prikaz stvarnosti te su sami otkrivali manipulacije, a sada su postali najslabija karika u lancu demokratizacije zapadnoga društva. Zbog borbe za medijsku pažnju i sve većeg podilaženja publici, u stvaranju medijskih sadržaja došlo je do poplave trivijalnosti i senzacionalizma. Medijski prostor obiluje temama koje više dezinformiraju nego što informiraju i javni interes polako sve više pada u drugi plan. Tako lažne vijesti polako prestaju biti samo izmišljene i netočne informacije koje dolaze od anonimnog izvora i malo po malo počinju ih stvarati i novinari u utjecajnim medijima.

 
Objave na društvenim mrežama plodno su tlo za objavu lažnih vijesti. Zahvaljujući sve bržem širenju i umnožavanju informacija te komercijalizaciji medija na koje utječu moćne korporacije, političke elite i pritisak velike mase korisnika, društvene mreže postale su ključan alat u širenju izmišljene stvarnosti. Neprovjerene činjenice, okrutne i vulgarne informacije i govor mržnje šire se brže nego ikad čime se gubi slika realnog svijeta.  

Zašto su lažne vijesti toliko štetne?

 
Današnji je svijet u sve većoj mjeri svijet iz druge ruke oblikovan medijima, bilo televizijom i objavama na portalima ili putem društvenih mreža. Televizija i sve više online mediji ne samo da prenose sliku stvarnosti, nego je i iznova oblikuju. Ima puno ljudi koji ne čitaju niti jedne dnevne novine, već su im televizija i online portali jedini izvor informacija. Od pojave interneta i društvenih mreža građani sve manje vjeruju tradicionalnim medijima čime oni gube presudni utjecaj na javno mnijenje.³
Postoje dvije vrste neznanja:

• lažno, neutemeljeno uvjerenje (osoba je krivo informirana)
• nedostatak uvjerenja (osoba nije informirana).

Ako osoba nije informirana ona nema uvjerenje, primjerice o tome koja je najviša planina u Hrvatskoj. Osoba koja ima lažno, neutemeljeno uvjerenje može misliti bilo što, primjerice da je najviša planina u Hrvatskoj Biokovo.


U ljudskoj psihologiji uvjerenja imaju vrlo važnu ulogu, ona vode drugim uvjerenjima i djelovanjima. Neinformirana osoba nema nikakvo uvjerenje o nekom pitanju. Ako nema nikakvih saznanja o nečemu, onda to neće imati direktnih posljedica ni na njezine postupke. Pogrešno informirana osoba ima pogrešno uvjerenje; o klimi, cjepivu, zločinima, pitanjima rasizma i netrpeljivosti prema drukčijima.
Problem s lažnim vijestima je što one potkopavaju vjeru ljudi u točne vijesti. ⁴  

Može li se išta učiniti da se situacija popravi?

 
George Orwell je napisao: „Da bi se vidjelo što je ispred nečijeg nosa potrebna je stalna borba.“⁵ Vrlo opasna praksa urednika portala koji samo prenesu neku objavu s društvenih mreža, bez dodatne provjere, potiče nepovjerenje javnosti u medije, a autorima medijskih manipulacija daje dodatan poticaj.⁶ S obzirom na to da na društvenim mrežama i internetu ne postoji striktna kontrola objave, pitanje vjerodostojnosti sadržaja sve je aktualnije. Ekspertna skupina Europske komisije o lažnim vijestima i dezinformacijama na internetu istaknula je da je upravo medijska pismenost važna za razvoj kritičkog promišljanja o medijima i medijskim sadržajima.⁷ U borbi protiv dezinformacija fokus treba staviti na ove tri točke:

• transparentnost izvora vijesti
• transparentnost izvora financiranja i
• postupak provjere činjenica.

Platforme za provjeru istinitosti tvrdnji, popularno nazvane fact checking, stvorene su s ciljem provjere istinitosti tvrdnji koje se mogu pronaći u medijima. Nedostatak im je u tome što u pravilu više provjeravaju izjave političara na vlasti nego u opoziciji, a postoji i mogućnost ideološke pristranosti. Pouzdane medijske organizacije trebale bi raditi zajedno kako bi bile prepoznate kao davatelji vjerodostojnih informacija.  Nažalost unatoč poduzetom razloga za zadovoljstvo nema jer zlonamjerni izvori neprestano mijenjaju taktike zbog čega ih je sve teže otkriti i raskrinkati.


Mediji imaju posebnu moć u stvaranju virtualne stvarnosti čime se gubi slika realnog svijeta, za razliku od svijeta iluzija. U kapitalističkom svijetu jedino što može zaustaviti lažne i senzacionalističke vijesti jest manjak profita. Ako se lažne vijesti nikome ne isplate, nitko ih neće ni raditi. ⁸
Ako želite provjeriti koliko ste otporni na utjecaj lažnih vijesti pozivamo Vas da riješite kviz koji se nalazi na ovoj poveznici.