Da bi se nešto moglo smatrati znanjem moraju biti ispunjena tri uvjeta:

1. Osoba mora vjerovati u sadržaj. (Pada kiša.)
2. To uvjerenje mora biti istinito.
3. Uvjerenje se mora temeljiti na nekoj vrsti dokaza. (Pogledamo kroz prozor.)

Onaj tko slučajno pogodi ne posjeduje znanje.

Upravo je ovaj treći uvjet, da znanje traži dokaze, posebno važan kad je riječ o otporu prema znanju.
Prenošenje znanja nije samo puko širenje informacija, uvjerenja imaju posebnu ulogu u ljudskim postupcima i ako osoba nije uvjerena u ono što joj govorimo, neće prihvatiti ono što joj govorimo pa samim tim neće promijeniti ni svoj način postupanja i djelovanja. Lakše je prenositi činjenice nego znanje, ali činjenice same za sebe nisu znanje.²

Kontraznanje

Damian Thompson govori o kontraznanju. Kaže da je bit kontraznanja u tome što izgleda kao znanje, ali to zapravo nije znanje. Neistinitost se razotkriva time što iznesene činjenice proturječe jedna drugoj, ili naprosto nema dokaza koji potkrjepljuju iznesene tvrdnje. Kontraznanje namjerno ili nehotice pogrešno prikazuje stvarnost jer nečinjenice prikazuje kao činjenice.³ Izumom tiska u 15. stoljeću znanje postaje dostupno širem krugu ljudi. Srednji sloj se obrazuje, samim tim bogati se i širi te polako istiskuje svećenstvo i plemstvo s povlaštenog položaja i preuzima sve uglednije društvene i političke funkcije. Ta skupina ljudi tijekom 18. stoljeća počinje stvarati moderno građansko društvo koje potiče snažan razvoj znanosti i umjetnosti te potiče sekularno obrazovanje. Tijekom 19. stoljeća građansko društvo uspijeva uzdići znanost i kulturu iznad kapitala. Nažalost, tijekom 20. stoljeća dolazi do pada tog procesa.⁴

Znanstvena metoda 

Zapadno znanje s vremenom postaje sve sustavnije i sve više se podrazumijeva da mora počivati na dokazima. Paralelno s tim razvojem ideje koje nisu empirijski ispitane ili nisu prošle znanstvenu provjeru sve više se marginaliziraju, a na tim marginama ujedno se međusobno grupiraju. Do sredine 19. stoljeća preko pamfleta se širilo mnoštvo čudnih ideja. S vremenom takvo patvoreno znanje polako postaje širom dostupno i prestaje biti ograničeno na manjinske grupe. Znanost se sastoji od teorija, ali znanstvene teorije sustavno se testiraju i temelje na čvrstim dokazima tako da nemamo razloga sumnjati u njih. Prije nego što neku tvrdnju etiketiramo kao kontraznanje moramo pokazati da su njezine tvrdnje činjenično netočne. To često i nije tako teško jer je jedno od obilježja kontraznanja ležeran odnos prema istini. Time se potiče i iskorištava srozavanje standarda dokazivanja pretpostavki čime je ugrožena jedna od glavnih vrijednosti europskog prosvjetiteljstva, a to je znanstvena metodologija. To što nemamo objašnjenje za neku pojavu, ne znači da možemo sniziti standard dokazivanja na kojem inače inzistiramo. Zbog toga danas, iako su naše tehnike evaluacije dokaza razvijenije nego ikad, kontraznanje osim što uspijeva zavarati javnost ujedno i potkopava intelektualne standarde u cijelom nizu disciplina. Paradoks je u tome što nam je upravo znanost omogućila gotovo neograničen pristup takvim patvorenim podacima.


Ljudi koji imaju nesustavan, nemaran ili obmanjujući odnos prema prikupljanju dokaza često privlače jedni druge – ako vjerujete u jednu pogrešnu ili čudnu stvar, veća je vjerojatnost da ćete povjerovati u još neku.⁵


O znanju i onome što nam se servira pod znanje bavit ćemo se nekoliko sljedećih mjeseci. Da biste skratili vrijeme čekanja možete riješiti kviz koji smo vam pripremili, a nalazi se na ovoj poveznici.

---