U hrvatskom se jeziku kaže kako marljiva i poštena osoba ima obraz. Pojmovi obraz i obrazovanje imaju isti korijen što znači da je naš narod od davnina smatrao kako ljudima upravo obrazovanje daje obraz.1
Za razliku od davnih vremena danas je osnovna škola obavezna, srednju školu završe gotovo svi koji je upišu, veliki postotak stanovništva visoko je obrazovan, a ipak netolerancija i nasilje bujaju na sve strane. Jedini ispravni način suzbijanja netolerancije i nasilja jest edukacija odnosno kontinuirani odgoj i obrazovanje svih dijelova društva, a rezultati do kojih su došli stručnjaci mogu nam pomoći da ti rezultati dovedu do pozitivnih promjena, snošljivijeg i humanijeg društva.
Posredni i neposredni rezultati obrazovanja
Naobrazba je važna, relativno trajna i univerzalna osobina koja djeluje na uspješnost čovjekovog ponašanja. Zbog toga se može reći da je naobrazba osobina ličnosti. Naobrazba je rezultat formalnog i neformalnog obrazovanja te informalnog učenja.
Procjenjuje se da se tri četvrtine ukupnog učenja tijekom života odvija putem informalnog učenja.
Ljudski i socijalni kapital
Obrazovanje može biti snažan zamašnjak razvoja, ali može biti iskorišteno i upravo suprotno, za održavanje retrogradnoga, za kvalitetu života pogubnoga poretka.
2 Socioekonomska istraživanja pokazuju da društvo jače djeluje na obrazovanje nego što obrazovanje djeluje na društvo.
3
Iako iskustveno učenje nije obuhvaćeno konceptom edukacije kao organiziranog učenja, o njemu se mora voditi računa jer rezultati iskustvenog učenja mogu podupirati ili poništavati učinke organiziranog učenja. To je najviše prisutno u odgoju (afektivnom učenju) odraslih koji socijalizacijom, koja se spontano usvaja iskustvenim učenjem, doživotno uče vrijednosti, stavove i navike.
4
Učinak obrazovanja i odgoja na ponašanje veći je ako između kognitivne, čuvstvene i ponašajne sastavnice sadržaja edukacije postoji sklad, što znači da je veća vjerojatnost da će osoba djelovati u skladu sa svojim već formiranim znanjem, uvjerenjima i svjetonazorom. Izvanodgojna socijalizacija često je jača od odgoja zbog čega lako može poništiti socijalizacijske koristi nastale školovanjem. To objašnjava malu povezanost obrazovanja i moralnog ponašanja. Budući da je ponašanje pod jakim utjecajem situacije i okoline na regulaciju socijalnog ponašanja najlakše je djelovati sustavnim i dosljednim nagrađivanjem prosocijalnog i kažnjavanjem antisocijalnog ponašanja. Iako je to efikasan način promjene već postojećih vrijednosti, stavova i navika, kvaliteta takve, „izvana“ usvojene moralnosti ipak nije jednake kvalitete kao moralnost utemeljena na empatiji. Drugim riječima, samo obrazovanje ne pridonosi suzbijanju i zaustavljanju društveno štetnog ponašanja, to je moguće jedino kvalitetnom raspodjelom nagrada i kazni. Tek će u tom slučaju obrazovanje snažno djelovati na prosocijalno ponašanje i povećat će njegove učinke. Izvanodgojna socijalizacija djeluje ne samo na moralnost i ponašanje, nego i na samo moralno rasuđivanje.
5
Smatra se da je poboljšanje kvalitete ljudskog kapitala najsigurniji način osiguranja ekonomskog prosperiteta. O kvaliteti socijalnog kapitala ovisi iskoristivost postojećeg ljudskog kapitala, a kako je obrazovanje važna komponenta ljudskog kapitala, proizlazi da su ekonomski efekti obrazovanja u međuovisnosti o socijalnom kapitalu zajednice. Pojednostavljeno i generalizirano rečeno, utvrđena je pozitivna povezanost između viših razina socijalnog kapitala i gospodarske i demokratske razvijenosti.
Socijalna povezanost i povjerenje između članova neke zajednice uvjetuju stupanj i učinkovitost suradnje među njima. Zajedno s umreženosti čini ono što se naziva socijalnim kapitalom. U Hrvatskoj je razina socijalnog kapitala manja nego u ostatku Europske unije. Prosječno gledano Hrvati imaju upola manju sklonost udruživanju i gotovo isto toliko manje povjerenja. Umreženost na društvenoj razini određuje „civilnost“ zajednice. Visoka razina socijalnog kapitala obitelji, o kojoj ovisi kvaliteta obiteljske potpore, jedan je od najvažnijih čimbenika individualnog školskog uspjeha.
6
Utjecaj obrazovanja na društvo nekad se podcjenjuje, a nekad precjenjuje, no neosporno je da su jedan s drugim u korelaciji. Na koncu, samo obrazovanjem nastaju stručnjaci koji mogu objektivno procjenjivati utjecaj obrazovanja na društvo i znati kako taj utjecaj najbolje usmjeriti za razvoj društva. Nadajmo se da će se tim stručnjacima u budućnosti davati sve više prostora za djelovanje.
1 Supek, Ivan. Eseji svjetla i tame. Zagreb : Breza, 2020. Str. 52
2 Pastuović, Nikola. Obrazovanje i razvoj : kako obrazovanje razvije ljude i mijenja društvo, a kako društvo djeluje na obrazovanje. Zagreb : Institut za društvena istraživanja : Učiteljski fakultet Sveučilišta, 2012. Str. 16
3 Pastuović. Nav. dj. Str. 50
4 Pastuović Nav. dj. Str. 27
5 Pastuović Nav. dj. Str. 131-159
6 Pastuović Nav. dj. Str. 206-265
Knjižnice grada Zagreba, Knjižnica Božidara Adžije
Važno je biti u PRAVU – pretražiti, razmisliti, valjano utvrditi : razvoj kritičkog mišljenja
autorica: Ana Golubić
grafički oblikovala: Iva Džambaski
Zagreb, 4. srpnja 2023.
