čitanje — pripovijedanje — dramska pedagogija
O PROJEKTU
Knjižnica Etnografskog muzeja Zagreb provodila je u 2024. godini u suradnji sa Zagrebačkim knjižničarskim društvom, Hrvatskim knjižničarskim društvom i Knjižnicama grada Zagreba (Knjižnicom Ivana Gorana Kovačića) tematski interdisciplinarni projekt — ciklus radionica pod nazivom "Kad predmeti progovore". Program je zamišljen kao popratna aktivnost uz izložbu "Intimni prostori svakodnevice" . Nositelj je projekta Etnografski muzej Zagreb, a odvijao se uz potporu Grada Zagreba.
Knjižnica Ivana Gorana Kovačića sudjelovala je, u svrhu poticanja čitanja, u provedbi interaktivnih radionica za djecu nižih razreda osnovne škole u vidu dramatizacija literarnih djela, proizašlih iz već postojećeg i dobro prihvaćenog autorskog projekta djelatnica Knjižnice Ivana Gorana Kovačića "Kad slikovnice ožive".
S obzirom na to da su ciljana skupina djeca odrasla u digitalno doba, ove su radionice od njih zahtijevale da se kreativno izraze tradicionalnim metodama, odnosno bez pomoći Interneta, grafičkih alata i umjetne inteligencije.
Uspostavljanjem međuinstitucijske suradnje između specijalne (muzejske) knjižnice, školskih i narodnih knjižnica povećava se dostupnost edukativnih sadržaja svim građanima s naglaskom na djecu i mlade.
Izvođači su cjelokupnog programa "Kad predmeti progovore" bile knjižničarke, verificirane pripovjedačice te muzejske pedagoginje s višegodišnjim iskustvom u provođenju programa za djecu i mlade.
Zavirite u galeriju!
Igraj svoju igru — čitaj!
Čitanje je vještina nužna za kulturni razvoj čovjeka te donosi niz dugoročnih i višestrukih dobrobiti za pojedinca i društvo. Stoga je poticanje čitanja iznimno važno. Pravo na čitanje jedno je od osnovnih ljudskih prava i temelj ostvarenja intelektualnih sloboda - slobode izražavanja i slobodnog pristupa informacijama.
U razvijenom demokratskom društvu svatko, bez diskriminacije na bilo kojoj osnovi, ima pravo slobodno sudjelovati u kulturnom životu zajednice, uživati u umjetnosti i sudjelovati u znanstvenom
razvoju i njegovim koristima.
Razvijena kultura čitanja podrazumijeva visoku razinu (čitalačke) pismenosti, a visoka razina pismenosti nužan je preduvjet svakog napretka - ekonomskog, socijalnog, kulturnog i osobnog. Stupanj razvijenosti nekoga društva u izravnoj je vezi s razvijenošću kulture čitanja upravo zbog njezinih dugoročnih i dalekosežnih implikacija na sve segmente društva.
Sposobnost čitanja nije samo značajka pojedinca već i obitelji, škole i cjelokupne društvene zajednice. Knjižničarke koje prate društvene, ekonomske i tehnološke trendove imaju vodeću ulogu u poticanju i provedbi programa za razvoj čitanja na lokalnoj i nacionalnoj razini. Stoga je njihova uključenost u projekte poticanja čitanja koji se provode u sklopu nastavnih i izvannastavnih aktivnosti bitna spona u povezivanju djece i mladih, ali i odraslih s knjigama i čitanjem, kritičkim i kreativnim mišljenjem, sposobnošću refleksije i samorefleksije te vrednovanjem informacija općenito.
Čitanje može obogatiti ljudsko iskustvo, proširiti horizonte i potaknuti duboka razmišljanja. Ono ima moć povezivanja ljudi, poticanja empatije i razumijevanja te stvaranja boljeg svijeta za sve nas.
Društvena interakcija i suradnička kultura učenja, a time i čitanja, put su u oblikovanje boljeg društva!
Arijana Herceg Mićanović
Dramska pedagogija u funkciji poticanja čitanja
Mnogo je načina na koje se u knjižnici može poticati čitanje. Primjena dramske pedagogije u radu s djecom, korisnicima knjižnice, jedan je od njih. Projekt Kad slikovnice ožive, izvorno osmišljen u KGZ — Knjižnici Ivana Gorana Kovačića, dobar je primjer poticanja čitanja, kreativnosti i dječje mašte uz pomoć dramske pedagogije. Temelji se na dramatizaciji slikovnica i književnih tekstova za djecu. Knjižničarke kroz kreativne izvedbe, uključujući kazalište sjena i dramske igre, oživljavaju likove iz priča na radost malih gledatelja. Djeca ne samo da kroz takva uprizorenja upoznaju književna djela i likove, već kroz simboličku igru prepoznaju svakodnevne situacije, razvijaju govor, logičko razmišljanje i koncentraciju.
Kroz svaku se dramsku izvedbu književnoga teksta dodatno naglašava važnost čitanja, dok se istovremeno knjižnica predstavlja kao dinamično središte kulture i odgoja, čineći dramsku pedagogiju ključnim alatom za razvoj dječje kreativnosti i maštovitog izražavanja. Svaka izvedba pažljivo osmišljenim tekstom, scenografijom, kostimima i zvučnim efektima nudi bogato iskustvo koje spaja edukaciju, umjetnost i igru. Knjižnicu predstavlja kao mjesto živih i inspirativnih susreta, a književne tekstove donosi na način koji mali čitatelji doživljavaju kao interaktivnu igru, prštavu zabavu i veselo druženje. Na taj se način odgaja zainteresirana, ne samo čitateljska publika, senzibilizirana za umjetničke sadržaje.
Izvorno zamišljen kao inicijativa unutar knjižnice, projekt se proširio na škole, vrtiće, parkove i muzeje, pretvarajući ta raznolika okruženja u čarobne pozornice koje pršte maštom i kreativnim izrazom. Time je dramska izvedba postala most između književnog djela, knjižnice, kazališta i ostalih obrazovnih i kulturnih institucija. Most prema smislenom i bogatom unutarnjem životu koji djeca (pred)vođena knjižničarkama zajednički grade.
Ana Gabaj Miloš i Ivana Palčić Borić
Program je sufinanciran sredstvima Grada Zagreba.
