Prostor: 248 m
2
Fond: 48.655 sv. knjiga
Nabavlja se 18 naslova periodike
Članovi: 6.411
Posudba: 63.621 jedinica građe
Knjižnica Marije Jurić Zagorke na Krvavom mostu 2 nalazi se na razdjelnici Gornjeg i Donjeg grada u
neorenesansnoj kući Vilima Schwarza koju je 1882. projektirao i izveo Kuno Weidmann, ugledni arhitekt toga doba i protagonist historicizma. Na obnovljenom pročelju spomen-ploča podsjeća da je iz te kuće potekao telefonski promet. *
Počelo je 1954. godine kada Narodni Odbor Općine Gornji grad osniva knjižnicu i čitaonicu
Gornji grad. Okuplja se fond knjiga i članstvo, pripremaju kulturni programi i izložbe.
Knjižnica se proteže uglom Krvavog mosta i Tkalčićeve te svojim velikim izlozima nudi pogled iznutra na kafiće i rijeku ljudi u pješačkoj zoni, a izvana na prekrasne izloge opekom nadsvođenog prostora - čiju su drvenu unutrašnjost projektirali arhitekti Borivoj Korejzl i Zdravko Špehar pri adaptaciji 1977. Tako knjižnica nalikuje brodu punom knjiga.
1978. Knjižnica
Gornji grad uključuje se u mrežu Knjižnica grada Zagreba.
1980. proširuje se za još jedan ulični lokal od 37 m2 koji je 1984. od spremišta preuređen u lijepi dječji odjel s bogatim programima.
Izlozi knjižnice oduvijek su tražili da se u njima nešto izloži, pa vrlo brzo počinje izložbena djelatnost, koja se od 1980. usmjerava na tematske izložbe posvećene povijesti knjige i pisma.
Uz novo prostorno preuređenje, 1994. godine mijenja ime u
Knjižnicu Marije Jurić Zagorke. Izložbena djelatnost kontinuirano predstavlja likovne umjetnike, fotografe ili nevidljivu građu iz muzeja i arhiva. Izložbe pobuđuju veliko zanimanje publike i prolaznika, kao i likovnjaka koji prepoznaju knjižnicu kao atraktivno mjesto za izlaganje. Od 1997. godine do danas knjižnica surađuje s
Udrugom Pasionska baština. Prva izložba ostvarena ovom suradnjom („Pasionski motivi u hrvatskoj pisanoj riječi“, 20.3. - 20.4.1997., Knjižnica M. J. Zagorke) dala je na pregled fotografije minijatura i grafika iz rukopisnih i tiskanih djela snimljenih iz objektiva Krešimira Tadića, a originali iz kojih su snimljene ove fotografije pohranjeni su u Metropolitanskoj knjižnici u Zagrebu, Strossmayerovoj galeriji u Zagrebu, Državnom arhivu u Dubrovniku te Župnom uredu u Vrbniku. Uvodnu je riječ održao vlč. Vladimir Magić, a izložbu je otvorio prof. dr. Josip Bratulić.
Ciklus izložbi
Mladi likovni umjetnici u Knjižnici Marije Jurić Zagorke pokrenut je 2014. godine te do danas nudi mladoj generaciji slikara i likovnih kritičara prostor zajedničkog ogledanja što unosi duh i energiju mladosti. Knjižnica priprema i predstavljanja knjiga i pisaca, izdavačkih i prevoditeljskih poduhvata, večeri pjesništva i pruža prostor đacima okolnih škola da pokažu što znaju i žele, što je rezultiralo time da i ta mladost osjeća naš prostor svojim.
Prva knjiga nabavljena u knjižnici s inventarnim brojem 1 je
Vlaho Bukovac Moj život (Zagreb : Izdanje Književnog Juga, 1918.) što smatramo važnim putokazom.
Mali komorni prostor knjižnice usmjerio je nabavu knjiga u pravcu najvrednije recentne izdavačke ponude beletristike i stručne knjige uz izgradnju čitaoničkog fonda koncentriranog oko djela iz likovne umjetnosti, arhitekture, kazališta i filma i kulturne povijesti Zagreba. Tome dodajmo i kvalitetnu zbirku stripova.
Knjižnica nosi ime novinarke i književnice Marije Jurić Zagorke pa nastoji otkupiti što više njenih naslova i materijala o njenom radu i životu. Veseli nas da se uključio i Filozofski fakultet u Zagrebu (dr.sc. Maša Grdešić) i ustupio nam diplomske radnje i seminarske radove studenata na temu fenomena Zagorka. Posebnost naše knjižnice je što čuva i posjeduje
originalna Zagorkina pisma upućena gospođi Nadi Volarić, dugogodišnjoj suradnici kojoj je Zagorka diktirala mnoga svoja djela.
Miro Gavran prijatelj je knjižnice od 2005. godine, u ime tog prijateljstva poklonio nam je rukopis
Krstitelja. Nastojimo u fondu imati sve njegove knjige, a skupljamo i prijevode njegovih djela, nadajući se da će narasti u pravu zbirku.
I na kraju citat Snješke Knežević koji nas obavezuje - pišući o Dugoj/Radićevoj ulici kao glavnoj trgovačkoj ulici 19. stoljeća spominje tradiciju i mnoštvo knjižara, tiskara i nakladnika koji su se smjestili u njoj dajući joj kulturni ton.
Neki možda svjesno, a neki možda spontano održavaju memoriju ambijenta podsjećajući na zlatno doba Duge ulice poput Galerije Deči (br.19), krojačkog salona Katarine Balogh (br.22) ili Knjižnice Marije Jurić Zagorke na Krvavom mostu u Schwarzovoj kući. Neki se doista trude pokazati i ponuditi nešto posebno...**
*i**/ citati Snješka Knežević
Duga/Radićeva ulica - glavna trgovačka ulica u 19. stoljeću
Mirjana Martić (uz 60. rođendan Knjižnice Marije Jurić Zagorke)
