Zgrada "Gospodarske sloge", Zvonimirova 17/Vojnovićeva 42, izgrađena je 1938.-39. godine kao četverokatna uglovnica s tavanskim stanom prema projektu arh. Mladena Kauzlarića (građevinu izvodi građevno poduzeće Josip Liebich).
Današnji izgled i oprema interijera knjižare u prizemlju zgrade datira s kraja 1950-ih godina kada Dom Seljačke sloge na temelju projekta APB "Marohnić", arhitekta Zvonimira Marohnića uređuje ulični lokal prizemlja zgrade za potrebe knjižare Nakladno knjižarskog poduzeća "Seljačka sloga" (od 1958. Izdavačko knjižarsko poduzeće "Znanje"). Zvonimir Marohnić (1915.-2003.) vodio je biro od 1955. do 1972. godine, specijaliziravši se za projektiranje javnih i stambenih zgrada i interijera te oblikovanje namještaja.
Na temelju građ. dozvole iz 1957., prema Marohnićevom projektu, do 1958. godine kada datira uporabna dozvola, izvedeni su sljedeći radovi:
Prizemne poslovne prostorije, lokal i nusprostorije u kojima su bivši korisnici za vrijeme rata i poslije oslobođenja izvršili niz preinaka s razdjelnim stijenama, premještanjem vrata, radijatora i dr. vraćene su u prvobitno stanje. Zbog jugoistočnog položaja knjižare u prednjem dijelu lokala snižen je strop za 60 cm kako bi se zatvorile plohe velikog nadsvjetla izloga čije dimenzije dozvoljavaju suvišno osvjetljavanje prostorije. Ispred nosivih stupova izvedena vertikalna rabic stijena obješena o postojeći strop, a strop je u dijelu prema izlozima snižen u formi kontinuiranih lukova izvedenih u rabicu od trstike s kosturom od betonskog željeza, završno obrađenih u finoj porfir žbuci. Međuplafonski prostor nastao ovakvim snižavanjem stropa služi za pravilno ventiliranje prostorija te je povezan s već postojećim ventilacijskim kanalnim otvorom u dvorišnom zidu iznad pretprostorija WC-a. Zadržan je vanjski izgled u konstrukciji fiksnog izloga lokala, a u najgornji pojas od 25 cm visine umetnut je željezni raster kako bi se međuplafonski prostor otvorio na uličnu stranu čime je omogućeno horizontalno provjetravanje prostorije. Gornje staklo izloga služi i dalje kao podloga za natpise lokala. Smještaj radijatora prilagođen je s jedne strane namještaju radi pravilnog zagrijavanja kako bi se spriječilo uništavanje namještaja i knjiga, a s druge strane postojećoj mreži – transmisiji postrojenja centralnog grijanja. Fluorescentne rasvjetne cijevi ugrađene su između valovitog stropa i nove vertikalne stijene. Parketi i djelomični teraco zamijenjeni su u cijelom lokalu novim teracom, crno-bijelim podnim mozaikom s uzorkom gusto raspoređenih krugova različitih veličina.
Lokal je opremljen namještajem od furniranih panel ploča izrađenog namjenski za potrebe knjižare. Uz izlog je izvedena betonska klupa-ploča, obučena u furnirane panel ploče i obojano staklo za aranžiranje knjige, a na sredini lokala betonski postamenti nose drvene pultove-vitrine. Između nosivih stupova također obloženih drvenim panelima smješteni su niski regali za papire u arcima i rolama te kancelarijski pribor, a uza zid visoke police za knjige. Radijatori su ispod polica zaklonjeni drvenim rešetkama.
Na zidu na istočnom kraju lokala uz sporedni izlaz i izlog prema projektu predviđena je zidna dekoracija u fresko tehnici. Fresko pod nazivom "Povijest papira i tiskarstva" izveo je 1964. godine akad. slikar Mladen Veža, prikazavši razvoj od prve pojave papira za pisanje u Kini oko 105. godine, preko načina korištenja u Egiptu i antičkoj Grčkoj, do puta u Europu u kojoj se papir počeo proizvoditi tek oko 1100. godine te prve tvornice za proizvodnju većih količina papira 1300. godine, zatim Gutembergovog izuma pomičnih slova kojim započinje razdoblje "suvremenog" tiska i prikaza sveprisutne primjene i značaja tiskovina u svakodnevnom životu do 1956. godine.
Uređenje i oprema interijera knjižare APB-a "Marohnić" rezultat je pažljivog promišljanja i prilagodbe prostora potrebama namjene trgovačke djelatnosti knjižare koji svojom funkcionalnošću, ali i brigom o prodajnim artiklima – knjigama i tiskovinama (smanjivanje štetnog djelovanja prirodnog osvjetljenja, provjetravanje, pohrana i izlaganje) u potpunosti odražavaju promišljanja suvremenog dizajna interijera i namještaja. Likovna koncepcija, ne samo izloga već i cijelog interijera podređena trgovačkom karakteru knjižare, dodatno je upotpunjena zidnom dekoracijom Mladena Veže, ilustrirajući i ujedno educirajući o značaju nastanka papira i razvoja tiskarstva.
