Projekt  Kulturna i prirodna baština Podsuseda u 2022. godini uključivao je radionice:

- Naslijeđena mjesta - Podsusedska kulturna topografija
- Čitamo o gradu :  Književnost u gradu/grad u književnosti.
 
Naslijeđena mjesta - Podsusedska kulturna topografija
 
Kroz medij fotografije učenici su zabilježili mjesta koja za njih predstavljaju kvart te njegovu povijesnu i  kulturnu ulogu, ali i osobni subjektivni aspekt doživljaja kvarta kao mjesta življenja i odrastanja.
Učenici 6c razreda OŠ bana Josipa Jelačića uz pomoć nastavnice hrvatskog jezika Gordane Brez u nekoliko su navrata fotografirali različite dijelove Podsuseda. Izložbi su na radionici dodijelili opise. Izložba pod nazivom Nasljeđenja mjesta – Podsusedska kulturna topografija mogla se pogledati u Knjižnici u periodu  23.11.2022. - 03.01.2023. Na linku možete pronaći njihove fotografije.
 
Čitamo o gradu :  Književnost u gradu/grad u književnosti
 
Radionica je izrade sadržaja za interaktivnu kartu kulturnog krajolika Podsuseda. Učenica Leonora Novičak i učenik Matija Dolić, učenici prvog i drugog razreda Privatne gimnazije škole EPOHA  pod mentorstvom profesorice Vanje Dojkić, pročitali su i snimili u audio obliku ulomak romana Seljačka buna,  Augusta Šenoe.
Cilj je u interaktivnu kartu kulturnog krajolika implementirati i dijelove romana Seljačka buna kako bi i književnom baštinom mapirali grad. Roman donosi detaljan opis izgleda Susedgrada i njegove okolice uz sam opis seljačke bune 1573. godine. Na radionici u Knjižnici Podsused uz upoznavanje s pojmom interaktivne mape kulturnog krajolika i baštine Podsuseda, fotografije koje su snimili i odabrali kako bi prikazali svoj doživljaj kvarta na putu do škole označili su na karti. Učenici prvog i drugog razreda Privatne gimnazije EPOHA zajedno su poslušali audio snimku svojih kolega iz razreda. U prostoru Knjižnice Podsused mogla se pogledati izložba njihovih fotografija u periodu 9.11.-28.11.2022.
Ovdje možete pronaći njihove fotografije. 
Glavni cilj programa je aktivno uključivanje djece i mladih u interpretaciju kulturne baštine lokalne zajednice. Kako bi kroz istraživanje i razmjenu znanja i iskustva stvorili nove sadržaje, mapirali kulturnu baštinu kroz medij fotografije te korištenjem književnih tekstova u kojima se oni opisuju. Time ukazati i na književno nasljeđe o gradu. Promovirati i popularizirati široj javnosti kulturnu baštinu.
 
Voditelj radionica te autor karte kulturnog krajolika Podsuseda je Filip Lovrić : zaposlen kao asistent u sklopu programa Hrvatske zaklade za znanost „Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti“ na istraživačkom projektu Globalni humanizmi: novi pogledi na srednji vijek (300-1600) pod vodstvom prof. dr. Miljenka Jurkovića, financiranom od Hrvatske zaklade za znanost i Europskog socijalnog fonda. Filip Lovrić rođen je 1994. godine u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 2019. godine povijest umjetnosti i filozofiju. Tijekom studija dobiva Nagradu Filozofskog fakulteta za izvrsnost na obje studijske grupe, a za diplomski rad “Transformacija kulturnog pejzaža zadarskog arhipelaga” dobiva nagradu Društva Povjesničara umjetnosti “Radovan Ivančević” te plaketu “Izidor Kršnjavi” Odsjeka za povijest umjetnosti. U sklopu Erasmus+ programa sudjelovao je na razmjeni na Sveučilištu u Pisi (Dipartimento di Civiltà e Forme del Sapere) 2018. godine. Poslijediplomski doktorski studij predmoderne povijesti upisao je 2020. godine, a od 2022. godine upisan je i na doktorski studij Scienze dell'antichita e archeologia Sveučilišta u Pisi preko Cotutelle programa. Područje njegovog znanstvenog interesa obuhvaća rekreaciju povijesnih krajolika, arhitekturu i skulpturu kasne antike i ranog srednjeg vijeka te primjenu geografskih informacijskih sustava u povijesti umjetnosti.