Knjižnica S. S. Kranjčevića

O Knjižnici

Prostor: 652 m²
Fond: 75. 329 sv. knjiga
Nabavlja se 61 naslova periodike
Članovi: 10.382
Posudba: 228.543

	U prostore knjižnice omogućen je pristup osobama s posebnim potrebama u invalidskim kolicima
	Autobusna stanica: Trg Volovčica Terminal Kvaternikov trg za liniju: 215 Kvaternikov trg - Trnava
	Tramvajska stanica Ivanićgradska - tramvajske linije br. 2, 3 i 13
	Taksi stajalište: Ivanićgradska
P	Parkiranje moguće ispred knjižnice i u okolnim ulicama
	Ispred knjižnice osiguran je prostor za bicikle

Pratite nas na društvenim mrežama:

Facebook KGZ - Knjižnica S. S. Kranjčevića https://www.facebook.com/knjiznicasskranjcevica
Facebook Galerija Prozori https://www.facebook.com/profile.php?id=100057499659211

YouTube kanal Knjižnica grada Zagreba https://www.youtube.com/user/KnjizniceZagreba

Knjižnica S. S. Kranjčevića osnovana je u travnju 1954. godine. Otvorena je na prijedlog Savjeta za prosvjetu Narodnog odbora Općine Peščenica pod nazivom Općinska knjižnica SSRN. Nalazila se na uglu Bužanove i Šulekove ulice na svega 20 m² s knjižnim fondom od 200 svezaka knjiga i stotinjak korisnika. Prvi djelatnik knjižnice bio je Zlatko Crnković, književnik, prevodilac i urednik, u to vrijeme apsolvent Filozofskog fakulteta.
Od 1962. godine postaje matična knjižnica Narodnog odbora Općine Peščenica i dobiva naziv Biblioteka Silvije Strahimir Kranjčević, a 1968. godine se među prvim knjižnicama pripaja Gradskoj knjižnici, što omogućuje početak stvaranja mreže narodnih knjižnica - Knjižnica grada Zagreba.
Od osnutka se selila čak šest puta. Tek se 1978. rješava dugogodišnji problem njenog smještaja s useljenjem u novi prostor od 400 m² u Zapoljsku 1, gdje se i danas nalazi. Knjižnica je za tadašnje uvjete vrlo lijepo i funkcionalno uređena i dugo je služila kao primjer dobro organiziranog prostora za obavljanje knjižnične djelatnosti.
U novom su prostoru odvojeni dječji odjel, odjel za odrasle sa studijskom čitaonicom i čitaonicom dnevnog tiska, te interni odjel za obradu i nabavu knjižnične građe, a u izlozima se otvara i Galerija Prozori. Naziv knjižnice se mijenja u Knjižnica Silvija Strahimira Kranjčevića.
U novom se prostoru, uz redovne knjižnične poslove, počinju odvijati i brojne akcije po kojima je ova knjižnica postala prepoznatljiva (Tribina Razgovori, kviz Put do knjige, izložbe u Galeriji Prozori, Fašnička povorka i sl.).
U razdoblju između 1976. i 1991. godine knjižnica ima desetak stacionara i knjižnih stanica u tvornicama Elektrokontakt, Elektroda, Unitas, Dalekovod, poduzeću Zagrebački transporti i u mjesnim zajednicama Vukomerec, Njegoševa i Folnegovićevo naselje iz kojeg će 8. studenog 1991. nastati Knjižnica Ivane Brlić Mažuranić, ogranak Knjižnice Silvija Strahimira Kranjčevića.
Knjižnica je 2003. u cjelosti preuređena i opremljena. S preuređenjem je omogućen dovršetak informatizacije te proširenje sadržaja i usluga za korisnike s multimedijom na studijskoj čitaonici, kompjutorskom igraonicom na dječjem odjelu i AV odjelom.
Za svoj je rad Knjižnica Silvija Strahimira Kranjčevića dobila mnoga priznanja i nagrade. Tijekom svog dugogodišnjeg djelovanja ostvarila je suradnju s brojnim ustanovama i pojedincima.
Od 2008. godine u knjižnici se odvijaju dva projekta: Kulturna i prirodna baština Hrvatske i 65 plus.
Od 2009. knjižnica se predstavlja na Danima Pešče i u časopisu Moj kvart.
U travnju 2010. otvorena je Romska zbirka s početnim fondom od 143 sveska knjiga i dva romska časopisa..

Knjižnica S. S. Kranjčevića

Knjižnice grada Zagreba brinu o Vašoj privatnosti i cilj je osigurati da se informacije koje se o Vama prikupljaju i čuvaju obrađuju na transparentan način. Mrežno mjesto Knjižnica grada Zagreba koristi kolačiće i daljnjim korištenjem ove stranice pristajete na njihovo korištenje.