Knjižnica Tina Ujevića i Hrvatsko-norveško društvo uspješno surađuju od 1993. godine. Tijekom tog perioda u prostoru knjižnice održan je niz događanja posvećenih norveškoj kulturnoj povijesti kroz predstavljanje izuzetnih književnika, hrvatskih prijevoda velikih djela norveške književnosti, gostovanja nagrađivanih autora, kao i predavanja o norveškoj mitologiji te informativnih izložbi o znamenitim ličnostima i ostalim zanimljivostima.

Hrvatsko-norveško društvo osnovano je u Zagrebu 16. svibnja 1991. godine uoči Dana državnosti Kraljevine Norveške koji se obilježava 17. svibnja. Utemeljeno je na inicijativu hrvatskih domoljuba i norveških prijatelja Hrvatske iz Osla i uz podršku tadašnjeg generalnog konzulata Kraljevine Norveške u Zagrebu. Iste godine osnovano je u Oslu i prijateljsko Norveško-hrvatsko društvo.
Tijekom domovinskog rata surađivali su s Uredom Republike Hrvatske u Kraljevini Norveškoj, između ostalog i na humanitarnom projektu SOS Kroatia, zatim s Norveškom mrežom za mir, skupljali pomoć za ranjenike u hrvatskim bolnicama. Kasnije Društvo u Hrvatskoj najviše radi na promidžbi Norveške, njenih prirodnih ljepota i njene kulture.
Početak dugogodišnje suradnje Hrvatsko-norveškog društva i knjižnice Tina Ujevića seže u 1993. godinu kada je knjižnica u započela s promoviranjem norveške književnosti, jezika i kulture uz potporu Veleposlanstva Kraljevine Norveške i Katedre za skandinavistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Knjižnica se od tada trudi u svojem programu i planu knjižničnih događanja osigurati vrijeme i mjesto za promociju norveške književnosti, jezika i kulture uopće.
Iako geografski udaljene Norveška i Hrvatska imaju sličnosti: obje su maritimne kulture, veže ih pomorska tradicija, nasljeđe o djelatnostima uz more kao i bogati prirodni resursi. Hrvatsko-norveške veze i prijateljstva sežu od Drugog svjetskog rata i djelovanja pokreta otpora, a intenzivno se nastavljaju nakon Domovinskog rata sve do danas.
 

U Knjižnici Tina Ujevića tijekom godina predstavljeni su stupovi norveške književnosti na događanjima obogaćenima dramskim nastupima i reprezentativnim izložbama plakata uz gostovanja poznatih imena iz kulturnog svijeta. Veleposlanici i predstavnici Veleposlanstva Kraljevine Norveške uvijek su rado uveličali susrete u knjižnici.

Sigrid Undset, dobitnica Nobelove nagrade za književnost 1928., predstavljena je 1999. godine izložbom reprezentativnih plakata i kazivanjem ulomaka iz djela uz interpretaciju dramske umjetnice Elize Gerner.

Dva puta predstavljen je Jostein Gaarder, 1997. i 2003. godine, suvremeni norveški književnik i vrlo omiljen pisac mlađim i starijim generacijama čitatelja. Na tribinama Hej, ima li ovdje koga? i Maya sudjelovali su urednica Vjera Balen-Heidl i članovi dramske grupe Osnovne škole Julija Klovića koji su čitali odlomke iz knjiga što su uvježbali uz pomoć djelatnica knjižnice.

U kontekstu univerzalnosti tema dotakli smo se i neknjiževnih područja. Knjiga Lov na istinu norveškog prirodoslovca i znanstvenika Eirika Newtha predstavljena je u izdanju nakladničke kuće Sysprint iz 2001. godine. Na tribini su sudjelovali urednica Neda Skakelja i prevoditelj Predrag Raos.

Poimajući mit kao općekulturnu baštinu, te spojivši univerzalno s pojedinačnim kao prožimanje genealogije s poviješću i mitom željeli smo istaknuti vlastitu pripadnost svijetu, kao i pripadnost svakog čovjeka svim vremenima. Predavanje prof. Dore Maček, utemeljiteljice Katedre za skandinavistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu o staronordijskoj mitologiji i književnosti održano je 2004. godine. Na temelju staronordijskih saga, epova te prozne i pjesničke ostavštine sastavljen je prikaz najpoznatijih mitova na kojima su se temeljila vikinška vjerovanja i danas sveprisutna i tematizirana u popularnoj kulturi od Tolkiena do Hollywooda. Uputila nas je u svijet Vikinga, norveških i islandskih saga, bogova i čarobnjaka, patuljaka i vilenjaka, trolova i divova. Sve to objedinjeno je u knjizi Staronordijska mitologija i književnost u izdanju ArTresor naklade, izdanje 2003. godine.

Posebno zadovoljstvo bilo je ugostiti norveškog književnika Larsa Saabyea Christensena, koji je osobno 2005. godine, u Mjesecu hrvatske knjige, posjetio Knjižnicu Tina Ujevića i predstavio uspješnicu Ničije. Ovo događanje organizirano je pod nazivom Svjetlo s vanjske strane u suradnji s izdavačkom kućom Fidipid. 

Promovirani autori su, među ostalima, veliki norveški književnik Henrik Ibsen (1989.-1906.) koji je kazao: "Moj život mi se čini kao duga, duga jedna noć na Gori Maslinskoj!”. Djelo i život ovog velikana predstavljeni su na tribini Sablasti i sunce povodom 100-te obljetnice njegove smrti 2006. godine. Gosti tribine bili su dr. Nikola Batušić, prevoditeljica Cvijeta Štern, dramski umjetnik Zvonko Novosel te studenti skandinavistike s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Tijekom godina Norveška je dolazila k nama... a potom mi stigli u Norvešku nošeni riječju barda hrvatske književnosti pjesnika Tina Ujevića. Jedan od značajnih plodova suradnje Hrvatsko-norveškog društva i Knjižnice Tina Ujevića svakako je i prijevod triju pjesama Tina Ujevića na norveški jezik. Riječ je o pjesmama Svakidašnja jadikovka, Igračka vjetrova i Pobratimstvo lica u svemiru u prijevodu Jona Kvaernea koje su promovirane u Oslu 8. studenoga 2007. povodom 60-te obljetnice Knjižnice Tina Ujevića. Prevoditelj Jon Kvaerne diplomirao je bosanski, hrvatski i srpski jezik na sveučilištu u Oslu. Iz Osla smo primili povratnu informaciju o uspješnoj večeri poezije koja je priređena u čast našem bardu i poliglotu, multikulturalistu.
 

Svakidašnja jadikovka [YOUTUBE] ; Hver dags klagesang [YOUTUBE]
Igračka vjetrova [YOUTUBE] ; Vindenes leketřy [YOUTUBE]
Pobratimstvo lica u svemiru [YOUTUBE] ; Menneskenes forbrřdring i universet [YOUTUBE] 

 

Mnogi naslovi iz norveške književnosti predstavljeni su u prijevodu Muniba Delalića koji je više puta gostovao u knjižnici. Književna večer Od Pana do Polubrata održana je svibnju 2009. godine povodom 150-te godišnjice rođenja norveškog književnika Knuta Hamsuna. Uz gospodina Delalića gostovali su akademik Tonko Maroević i urednica Diana Burazer.

Bjørnstjerne Martinius Bjørnson (1832.-1910.), prvi skandinavski nobelovac (1903.) i autor stihova norveške himne Ja, vi elsker dette landet, koji je bio i jedan od izvornih članova Odbora za Nobelovu nagradu, predstavljen je na događanju koje je održano u lipnju 2010. povodom 100-te obljetnice njegove smrti. Gosti tribine bili su Njegova Ekselencija Terje Hauge, tadašnji veleposlanik Kraljevine Norveške u Hrvatskoj i dramska umjetnica Nada Rocco. Tribina je bila popraćena izložbom plakata Stupovi norveške književnosti.

Suvremeni pisac kriminalističkih romana Thomas Enger je u dva navrata (2013. i 2018.) osobno posjetio knjižnicu te tom prigodom predstavljao svoje književne hitove. Godine 2013. promovirao je knjigu Opečen, u ime izdavača nakladničke kuće Fokus sudjelovao je Branko Matijašević, ulomke je čitala dramska umjetnica Nada Rocco, a događanje je uveličao i tadašnji predsjednik Hrvatsko-norveškog društva Tomislav Zoričić. Drugo gostovanje Thomasa Engera u Knjižnici Tina Ujevića održano je 2018. godine. Tada je predstavljena knjiga Unakažen, a Thomas Enger pokazao je i glazbeno umijeće odsviravši vlastite skladbe na klaviru [FACEBOOK VIDEO]. Posebna gošća bila je tadašnja veleposlanica Kraljevine Norveške u Hrvatskoj Njezina Ekselencija Astrid Versto. Ulomke iz romana čitali su na hrvatskom dramski umjetnik Damjan Simić, a na norveškom jeziku vježbenici Veleposlanstva Kraljevine Norveške Hanne Aukrust Waaga i Kim Kvaase. Knjižnica posjeduje potpisane primjerke Engerovih knjiga, ali i drugih norveških autora. [FACEBOOK VIDEO]


Predavanje pod nazivom Kon-Tiki, Thor Heyerdahlova ekspedicija na splavi preko oceana održala je 2015. godine u knjižnici Nevenka Romanić Kristensen te svojim dolaskom uveličala Njezina Ekselencija Astrid Versto, tadašnja veleposlanica Kraljevine Norveške u Hrvatskoj.

Godine 2016. uz izložbu plakata održana je književna večer Henrika Ibsena pod nazivom Peer Gynt, govorio je Mišo Grundler, a ulomke iz teksta čitali su na hrvatskom dramski umjetnik Robert Kurbaša te na norveškom jeziku Petra Mikolić.

Hrvatsko-norveško društvo i Knjižnica Tina Ujevića povodom smrti književnika Bekima Sejranovića organizirali su 2020. godine tribinu naziva Rijeke/ceste posvećenu ovom prerano preminulom književniku koji je u Oslu magistrirao hrvatsku književnost, predavao na fakultetu i bio član Norveško-hrvatskog društva.

Popularna norveška spisateljica i scenaristica Maja Lunde u Knjižnici Tina Ujevića predstavljena je 2019. romanom Povijest pčela i 2021. godine s romanom Posljednji svoje vrste [FACEBOOK VIDEO]. Oba događanja organizirana su u suradnji s Nakladom Ljevak.

Među brojnim događanjima vrijedi spomenuti i tribinu Bok, Bok (*) norveškoj književnosti [FACEBOOK], održanu 9. studenoga 2022., koju je moderirala književnica Diana Burazer, a sudjelovali su književnik Miroslav Mićanović i prevoditelji Anja Majnarić i Mišo Grundler. Na tribini se razgovaralo o hrvatskim prijevodima norveške književnosti uz veliki interes publike.
Zanimljivi i sadržajni susreti upriličeni su i na brojnim književnim večerima na kojima su promovirane uspješnice norveške književnosti u prijevodu na hrvatski jezik pri čemu je posebna pažnja posvećena vrijednim prevoditeljima i priređivačima zaslužnima za objavljivanje norveške književnosti u Hrvatskoj. 
U Mjesecu hrvatske knjige 2023. kojemu je tema bila književno prevođenje knjižnica je ponovno ugostila prevoditelje s norveškog jezika Anju Majnarić i Mišu Grundlera. Pri tome se govorilo o romanima Johana Harstada Max, Mischa i ofenziva Tet i Leksikon svjetla i tame Simona Strangera. [FACEBOOK]
 

Rezultat plodne višegodišnje suradnje Hrvatsko-norveškog društva i Knjižnice Tina Ujevića bilo je svečano otvaranje Norveškog kutka početkom 2009. godine. Na otvorenju je bio nazočan te govorio tadašnji zamjenik norveškoga veleposlanika u Hrvatskoj Jens Erik Grøndahl, događanje je bilo popraćeno predavanjem o norveškoj književnosti profesorice Dore Maček s Filozofskog fakulteta u Zagrebu s posebnim naglaskom na 200-tu obljetnicu rođenja Henrika Wergelanda, norveškog pjesnika romantizma iz 19. stoljeća, zagovaratelja norveške nacionalne neovisnosti. Stihove Henrika Wergelanda na hrvatskom jeziku interpretirao je dramski umjetnik Boris Svrtan, a na norveškom studentice skandinavistike.
Norveški kutak Knjižnice Tina Ujevića tematska je knjižnična zbirka koju čine naslovi beletristike, znanstvenih i publicističkih knjiga na hrvatskom, norveškom, engleskom i njemačkom jeziku te nekoliko primjeraka neknjižne građe koje predstavljaju norvešku književnost, povijest, geografiju, kulturu, jezik… [FACEBOOK VIDEO] Zbirku čine knjige izlučene iz fonda Knjižnice Tina Ujevića i iz donacije Veleposlanstva Kraljevine Norveške i Katedre za skandinavistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Cilj Norveškog kutka u Knjižnici Tina Ujevića je pružati širok uvid u norvešku književnost i izbor za korisnike knjižnice željne istraživanja kulture i povijesti Norveške, te funkcionirati kao alternativni kutak u kojem studenti skandinavistike mogu pronaći naslove za stručne radove ili čitanje na norveškom jeziku.


Na osnovi statistika posudbe i velike posjećenosti navedenih događanja evidentno je da postoji publika zainteresirana za književnost i kulturu Norveške. U izvrsnoj suradnji s predsjednicom Hrvatsko-norveškog društva Nevenkom Romanić Kristensen te dopredsjednicom Teodorom Kljaković-Bakota, zaslužnom za dugogodišnji bogat i raznolik program upriličen u Knjižnici Tina Ujevića, nastavlja se s praćenjem norveške literature i organiziranjem sadržajnih događanja povodom obilježavanja važnih datuma norveške kulturne povijesti.
Za daljnju suradnju Hrvatsko-norveškog društva i Knjižnice Tina Ujevića, sigurno je, bit će i više nego dovoljno povoda.

NR Kina u želji promicanja svoje kulture i jezika, ali i s ciljem jačanja gospodarskih veza započinje osnivanje Konfucijeva instituta, odnosno njegovih podružnica diljem svijeta, najprije kao pilot-projekt u lipnju 2004. u Uzbekistanu, a onda i osnivanjem prvog Konfucijeva instituta u Seoulu u studenom iste godine. Danas u svijetu djeluje više od 500 Konfucijevih instituta, od kojih se njih 160 nalazi u gradovima diljem Europe. Konfucijeve su učionice svojevrsne podružnice Konfucijevih instituta, koje se u pravilu osnivaju na razini osnovnoškolskih i srednjoškolskih obrazovnih ustanova. Misija Konfucijevih instituta kao neprofitnih obrazovnih ustanova jest pridonijeti boljem razumijevanju kineskoga jezika i kulture među pripadnicima drugih naroda, razvijati prijateljske odnose između NR Kine i zemalja svijeta i u konačnici promicati i poticati razvoj multikulturalizma na globalnoj razini.

Institut u Zagrebu jasno se pozicionira kao jedan od osam europskih poslovnih instituta uz London, Kopenhagen, Ljubljanu, Atenu, Leeds, Rouen i Edinburgh. Osnivanjem Konfucijeva instituta Sveučilišta u Zagrebu Hrvatska je napravila važan korak u jačanju kulturno-obrazovne suradnje s NR Kinom, a Zagreb se pridružio regionalnoj grupi Konfucijevih instituta kojoj pripadaju i instituti u Ljubljani, Beču i Budimpešti.
Knjižnica Tina Ujevića prepoznala je cilj i svrhu Instituta kao obrazovnog sveučilišnog centra te je poziv za suradnju rado prihvaćen. Prve aktivnosti započinju u ožujku 2013. godine, čime Knjižnica Tina Ujevića postaje prva knjižnica u Hrvatskoj koja će svojim članovima ponuditi mogućnost sudjelovanja na radionicama kineskoga jezika. Uskoro se, uz primarne radionice učenja jezika za osnovnoškolce počinju organizirati i druge akcije: učenje kaligrafije - kineskog pisma, izrada tradicionalnog kineskog zmaja, učenje kineskog paper cut-a, upoznavanje s kineskom gastronomijom, te tečajevi igre GO (najstarije poznate strateške igre na svijetu u Kini poznate pod imenom weiqi (圍棋/围棋)).
 

Program učenja kineskog jezika podijeljen je u tri modula, svaki u trajanju od devet tjedana. U sklopu prvog modula Učimo kineski 1 djeca uče pinyin i osnovne kineske riječi i fraze. Učimo kineski 2 temelji se na kineskim znakovima, dok se Učimo kineski 3 fokusira na komunikaciju na kineskom jeziku. Nastava se održava jednom tjedno u trajanju od 60 minuta. Riječ je o manjim grupama od četiri do osam polaznika u dobi od 10 do 13 godina. Predavači su izvorni govornici kineskog jezika, a radni jezik je engleski. Polaznicima je nakon završenog trećeg modula ponuđen nastavak tečaja u Institutu.
Svake se godine (od početne 2013.) organiziraju programi za nove i stare polaznike. Pauza od dvije godine nastupila je u doba pandemije, no od jeseni 2022. godine kineski se jezik vraća u našu knjižnicu, a nedugo zatim (u siječnju 2023.) započinju radionice i u ograncima iz mreže Knjižnice Tina Ujevića, knjižnicama Prečko, Staglišće i Voltino.



Prilog RTL Televizije o Kineskoj novoj godini i radionicama kineskoga jezika za osnovnoškolce u Knjižnici Tina Ujevića (veljača 2016.) [FACEBOOK]