Knjižnica Tina Ujevića i Hrvatsko-norveško društvo uspješno surađuju od 1993. godine. Tijekom tog perioda u prostoru knjižnice održan je niz događanja posvećenih norveškoj kulturnoj povijesti kroz predstavljanje izuzetnih književnika, hrvatskih prijevoda velikih djela norveške književnosti, gostovanja nagrađivanih autora, kao i predavanja o norveškoj mitologiji te informativnih izložbi o znamenitim ličnostima i ostalim zanimljivostima.

Hrvatsko-norveško društvo osnovano je u Zagrebu 16. svibnja 1991. godine uoči Dana državnosti Kraljevine Norveške koji se obilježava 17. svibnja. Utemeljeno je na inicijativu hrvatskih domoljuba i norveških prijatelja Hrvatske iz Osla i uz podršku tadašnjeg generalnog konzulata Kraljevine Norveške u Zagrebu. Iste godine osnovano je u Oslu i prijateljsko Norveško-hrvatsko društvo.
Tijekom domovinskog rata surađivali su s Uredom Republike Hrvatske u Kraljevini Norveškoj, između ostalog i na humanitarnom projektu SOS Kroatia, zatim s Norveškom mrežom za mir, skupljali pomoć za ranjenike u hrvatskim bolnicama. Kasnije Društvo u Hrvatskoj najviše radi na promidžbi Norveške, njenih prirodnih ljepota i njene kulture.
Početak dugogodišnje suradnje Hrvatsko-norveškog društva i knjižnice Tina Ujevića seže u 1993. godinu kada je knjižnica u započela s promoviranjem norveške književnosti, jezika i kulture uz potporu Veleposlanstva Kraljevine Norveške i Katedre za skandinavistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Knjižnica se od tada trudi u svojem programu i planu knjižničnih događanja osigurati vrijeme i mjesto za promociju norveške književnosti, jezika i kulture uopće.
Iako geografski udaljene Norveška i Hrvatska imaju sličnosti: obje su maritimne kulture, veže ih pomorska tradicija, nasljeđe o djelatnostima uz more kao i bogati prirodni resursi. Hrvatsko-norveške veze i prijateljstva sežu od Drugog svjetskog rata i djelovanja pokreta otpora, a intenzivno se nastavljaju nakon Domovinskog rata sve do danas.
 

U Knjižnici Tina Ujevića tijekom godina predstavljeni su stupovi norveške književnosti na događanjima obogaćenima dramskim nastupima i reprezentativnim izložbama plakata uz gostovanja poznatih imena iz kulturnog svijeta. Veleposlanici i predstavnici Veleposlanstva Kraljevine Norveške uvijek su rado uveličali susrete u knjižnici.

Sigrid Undset, dobitnica Nobelove nagrade za književnost 1928., predstavljena je 1999. godine izložbom reprezentativnih plakata i kazivanjem ulomaka iz djela uz interpretaciju dramske umjetnice Elize Gerner.

Dva puta predstavljen je Jostein Gaarder, 1997. i 2003. godine, suvremeni norveški književnik i vrlo omiljen pisac mlađim i starijim generacijama čitatelja. Na tribinama Hej, ima li ovdje koga? i Maya sudjelovali su urednica Vjera Balen-Heidl i članovi dramske grupe Osnovne škole Julija Klovića koji su čitali odlomke iz knjiga što su uvježbali uz pomoć djelatnica knjižnice.

U kontekstu univerzalnosti tema dotakli smo se i neknjiževnih područja. Knjiga Lov na istinu norveškog prirodoslovca i znanstvenika Eirika Newtha predstavljena je u izdanju nakladničke kuće Sysprint iz 2001. godine. Na tribini su sudjelovali urednica Neda Skakelja i prevoditelj Predrag Raos.

Poimajući mit kao općekulturnu baštinu, te spojivši univerzalno s pojedinačnim kao prožimanje genealogije s poviješću i mitom željeli smo istaknuti vlastitu pripadnost svijetu, kao i pripadnost svakog čovjeka svim vremenima. Predavanje prof. Dore Maček, utemeljiteljice Katedre za skandinavistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu o staronordijskoj mitologiji i književnosti održano je 2004. godine. Na temelju staronordijskih saga, epova te prozne i pjesničke ostavštine sastavljen je prikaz najpoznatijih mitova na kojima su se temeljila vikinška vjerovanja i danas sveprisutna i tematizirana u popularnoj kulturi od Tolkiena do Hollywooda. Uputila nas je u svijet Vikinga, norveških i islandskih saga, bogova i čarobnjaka, patuljaka i vilenjaka, trolova i divova. Sve to objedinjeno je u knjizi Staronordijska mitologija i književnost u izdanju ArTresor naklade, izdanje 2003. godine.

Posebno zadovoljstvo bilo je ugostiti norveškog književnika Larsa Saabyea Christensena, koji je osobno 2005. godine, u Mjesecu hrvatske knjige, posjetio Knjižnicu Tina Ujevića i predstavio uspješnicu Ničije. Ovo događanje organizirano je pod nazivom Svjetlo s vanjske strane u suradnji s izdavačkom kućom Fidipid. 

Promovirani autori su, među ostalima, veliki norveški književnik Henrik Ibsen (1989.-1906.) koji je kazao: "Moj život mi se čini kao duga, duga jedna noć na Gori Maslinskoj!”. Djelo i život ovog velikana predstavljeni su na tribini Sablasti i sunce povodom 100-te obljetnice njegove smrti 2006. godine. Gosti tribine bili su dr. Nikola Batušić, prevoditeljica Cvijeta Štern, dramski umjetnik Zvonko Novosel te studenti skandinavistike s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Tijekom godina Norveška je dolazila k nama... a potom mi stigli u Norvešku nošeni riječju barda hrvatske književnosti pjesnika Tina Ujevića. Jedan od značajnih plodova suradnje Hrvatsko-norveškog društva i Knjižnice Tina Ujevića svakako je i prijevod triju pjesama Tina Ujevića na norveški jezik. Riječ je o pjesmama Svakidašnja jadikovka, Igračka vjetrova i Pobratimstvo lica u svemiru u prijevodu Jona Kvaernea koje su promovirane u Oslu 8. studenoga 2007. povodom 60-te obljetnice Knjižnice Tina Ujevića. Prevoditelj Jon Kvaerne diplomirao je bosanski, hrvatski i srpski jezik na sveučilištu u Oslu. Iz Osla smo primili povratnu informaciju o uspješnoj večeri poezije koja je priređena u čast našem bardu i poliglotu, multikulturalistu.
 

Svakidašnja jadikovka [YOUTUBE] ; Hver dags klagesang [YOUTUBE]
Igračka vjetrova [YOUTUBE] ; Vindenes leketřy [YOUTUBE]
Pobratimstvo lica u svemiru [YOUTUBE] ; Menneskenes forbrřdring i universet [YOUTUBE] 

 

Mnogi naslovi iz norveške književnosti predstavljeni su u prijevodu Muniba Delalića koji je više puta gostovao u knjižnici. Književna večer Od Pana do Polubrata održana je svibnju 2009. godine povodom 150-te godišnjice rođenja norveškog književnika Knuta Hamsuna. Uz gospodina Delalića gostovali su akademik Tonko Maroević i urednica Diana Burazer.

Bjørnstjerne Martinius Bjørnson (1832.-1910.), prvi skandinavski nobelovac (1903.) i autor stihova norveške himne Ja, vi elsker dette landet, koji je bio i jedan od izvornih članova Odbora za Nobelovu nagradu, predstavljen je na događanju koje je održano u lipnju 2010. povodom 100-te obljetnice njegove smrti. Gosti tribine bili su Njegova Ekselencija Terje Hauge, tadašnji veleposlanik Kraljevine Norveške u Hrvatskoj i dramska umjetnica Nada Rocco. Tribina je bila popraćena izložbom plakata Stupovi norveške književnosti.

Suvremeni pisac kriminalističkih romana Thomas Enger je u dva navrata (2013. i 2018.) osobno posjetio knjižnicu te tom prigodom predstavljao svoje književne hitove. Godine 2013. promovirao je knjigu Opečen, u ime izdavača nakladničke kuće Fokus sudjelovao je Branko Matijašević, ulomke je čitala dramska umjetnica Nada Rocco, a događanje je uveličao i tadašnji predsjednik Hrvatsko-norveškog društva Tomislav Zoričić. Drugo gostovanje Thomasa Engera u Knjižnici Tina Ujevića održano je 2018. godine. Tada je predstavljena knjiga Unakažen, a Thomas Enger pokazao je i glazbeno umijeće odsviravši vlastite skladbe na klaviru [FACEBOOK VIDEO]. Posebna gošća bila je tadašnja veleposlanica Kraljevine Norveške u Hrvatskoj Njezina Ekselencija Astrid Versto. Ulomke iz romana čitali su na hrvatskom dramski umjetnik Damjan Simić, a na norveškom jeziku vježbenici Veleposlanstva Kraljevine Norveške Hanne Aukrust Waaga i Kim Kvaase. Knjižnica posjeduje potpisane primjerke Engerovih knjiga, ali i drugih norveških autora. [FACEBOOK VIDEO]


Predavanje pod nazivom Kon-Tiki, Thor Heyerdahlova ekspedicija na splavi preko oceana održala je 2015. godine u knjižnici Nevenka Romanić Kristensen te svojim dolaskom uveličala Njezina Ekselencija Astrid Versto, tadašnja veleposlanica Kraljevine Norveške u Hrvatskoj.

Godine 2016. uz izložbu plakata održana je književna večer Henrika Ibsena pod nazivom Peer Gynt, govorio je Mišo Grundler, a ulomke iz teksta čitali su na hrvatskom dramski umjetnik Robert Kurbaša te na norveškom jeziku Petra Mikolić.

Hrvatsko-norveško društvo i Knjižnica Tina Ujevića povodom smrti književnika Bekima Sejranovića organizirali su 2020. godine tribinu naziva Rijeke/ceste posvećenu ovom prerano preminulom književniku koji je u Oslu magistrirao hrvatsku književnost, predavao na fakultetu i bio član Norveško-hrvatskog društva.

Popularna norveška spisateljica i scenaristica Maja Lunde u Knjižnici Tina Ujevića predstavljena je 2019. romanom Povijest pčela i 2021. godine s romanom Posljednji svoje vrste [FACEBOOK VIDEO]. Oba događanja organizirana su u suradnji s Nakladom Ljevak.

Među brojnim događanjima vrijedi spomenuti i tribinu Bok, Bok (*) norveškoj književnosti [FACEBOOK], održanu 9. studenoga 2022., koju je moderirala književnica Diana Burazer, a sudjelovali su književnik Miroslav Mićanović i prevoditelji Anja Majnarić i Mišo Grundler. Na tribini se razgovaralo o hrvatskim prijevodima norveške književnosti uz veliki interes publike.
Zanimljivi i sadržajni susreti upriličeni su i na brojnim književnim večerima na kojima su promovirane uspješnice norveške književnosti u prijevodu na hrvatski jezik pri čemu je posebna pažnja posvećena vrijednim prevoditeljima i priređivačima zaslužnima za objavljivanje norveške književnosti u Hrvatskoj. 
U Mjesecu hrvatske knjige 2023. kojemu je tema bila književno prevođenje knjižnica je ponovno ugostila prevoditelje s norveškog jezika Anju Majnarić i Mišu Grundlera. Pri tome se govorilo o romanima Johana Harstada Max, Mischa i ofenziva Tet i Leksikon svjetla i tame Simona Strangera. [FACEBOOK]
U Mjesecu hrvatske knjige 2024. organizirana je književna večer na kojoj je prevoditeljica Vesna Salomonsen predstavila je Jona Fossea, dobitnika Nobelove nagrade za književnost 2023. godine. Odabrane ulomke iz proze Jona Fossea čitao je akademski glumac Damjan Simić. [FACEBOOK]
 

Rezultat plodne višegodišnje suradnje Hrvatsko-norveškog društva i Knjižnice Tina Ujevića bilo je svečano otvaranje Norveškog kutka početkom 2009. godine. Na otvorenju je bio nazočan te govorio tadašnji zamjenik norveškoga veleposlanika u Hrvatskoj Jens Erik Grøndahl, događanje je bilo popraćeno predavanjem o norveškoj književnosti profesorice Dore Maček s Filozofskog fakulteta u Zagrebu s posebnim naglaskom na 200-tu obljetnicu rođenja Henrika Wergelanda, norveškog pjesnika romantizma iz 19. stoljeća, zagovaratelja norveške nacionalne neovisnosti. Stihove Henrika Wergelanda na hrvatskom jeziku interpretirao je dramski umjetnik Boris Svrtan, a na norveškom studentice skandinavistike.
Norveški kutak Knjižnice Tina Ujevića tematska je knjižnična zbirka koju čine naslovi beletristike, znanstvenih i publicističkih knjiga na hrvatskom, norveškom, engleskom i njemačkom jeziku te nekoliko primjeraka neknjižne građe koje predstavljaju norvešku književnost, povijest, geografiju, kulturu, jezik… [FACEBOOK VIDEO] Zbirku čine knjige izlučene iz fonda Knjižnice Tina Ujevića i iz donacije Veleposlanstva Kraljevine Norveške i Katedre za skandinavistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Cilj Norveškog kutka u Knjižnici Tina Ujevića je pružati širok uvid u norvešku književnost i izbor za korisnike knjižnice željne istraživanja kulture i povijesti Norveške, te funkcionirati kao alternativni kutak u kojem studenti skandinavistike mogu pronaći naslove za stručne radove ili čitanje na norveškom jeziku.


Na osnovi statistika posudbe i velike posjećenosti navedenih događanja evidentno je da postoji publika zainteresirana za književnost i kulturu Norveške. U izvrsnoj suradnji s predsjednicom Hrvatsko-norveškog društva Nevenkom Romanić Kristensen te dopredsjednicom Teodorom Kljaković-Bakota, zaslužnom za dugogodišnji bogat i raznolik program upriličen u Knjižnici Tina Ujevića, nastavlja se s praćenjem norveške literature i organiziranjem sadržajnih događanja povodom obilježavanja važnih datuma norveške kulturne povijesti.
Za daljnju suradnju Hrvatsko-norveškog društva i Knjižnice Tina Ujevića, sigurno je, bit će i više nego dovoljno povoda.

NR Kina u želji promicanja svoje kulture i jezika, ali i s ciljem jačanja gospodarskih veza započinje osnivanje Konfucijeva instituta, odnosno njegovih podružnica diljem svijeta, najprije kao pilot-projekt u lipnju 2004. u Uzbekistanu, a onda i osnivanjem prvog Konfucijeva instituta u Seoulu u studenom iste godine. Danas u svijetu djeluje više od 500 Konfucijevih instituta, od kojih se njih 160 nalazi u gradovima diljem Europe. Konfucijeve su učionice svojevrsne podružnice Konfucijevih instituta, koje se u pravilu osnivaju na razini osnovnoškolskih i srednjoškolskih obrazovnih ustanova. Misija Konfucijevih instituta kao neprofitnih obrazovnih ustanova jest pridonijeti boljem razumijevanju kineskoga jezika i kulture među pripadnicima drugih naroda, razvijati prijateljske odnose između NR Kine i zemalja svijeta i u konačnici promicati i poticati razvoj multikulturalizma na globalnoj razini.

Institut u Zagrebu jasno se pozicionira kao jedan od osam europskih poslovnih instituta uz London, Kopenhagen, Ljubljanu, Atenu, Leeds, Rouen i Edinburgh. Osnivanjem Konfucijeva instituta Sveučilišta u Zagrebu Hrvatska je napravila važan korak u jačanju kulturno-obrazovne suradnje s NR Kinom, a Zagreb se pridružio regionalnoj grupi Konfucijevih instituta kojoj pripadaju i instituti u Ljubljani, Beču i Budimpešti.
Knjižnica Tina Ujevića prepoznala je cilj i svrhu Instituta kao obrazovnog sveučilišnog centra te je poziv za suradnju rado prihvaćen. Prve aktivnosti započinju u ožujku 2013. godine, čime Knjižnica Tina Ujevića postaje prva knjižnica u Hrvatskoj koja će svojim članovima ponuditi mogućnost sudjelovanja na radionicama kineskoga jezika. Uskoro se, uz primarne radionice učenja jezika za osnovnoškolce počinju organizirati i druge akcije: učenje kaligrafije - kineskog pisma, izrada tradicionalnog kineskog zmaja, učenje kineskog paper cut-a, upoznavanje s kineskom gastronomijom, te tečajevi igre GO (najstarije poznate strateške igre na svijetu u Kini poznate pod imenom weiqi (圍棋/围棋)).
 

Program učenja kineskog jezika podijeljen je u tri modula, svaki u trajanju od devet tjedana. U sklopu prvog modula Učimo kineski 1 djeca uče pinyin i osnovne kineske riječi i fraze. Učimo kineski 2 temelji se na kineskim znakovima, dok se Učimo kineski 3 fokusira na komunikaciju na kineskom jeziku. Nastava se održava jednom tjedno u trajanju od 60 minuta. Riječ je o manjim grupama od četiri do osam polaznika u dobi od 10 do 13 godina. Predavači su izvorni govornici kineskog jezika, a radni jezik je engleski. Polaznicima je nakon završenog trećeg modula ponuđen nastavak tečaja u Institutu.
Svake se godine (od početne 2013.) organiziraju programi za nove i stare polaznike. Pauza od dvije godine nastupila je u doba pandemije, no od jeseni 2022. godine kineski se jezik vraća u našu knjižnicu, a nedugo zatim (u siječnju 2023.) započinju radionice i u ograncima iz mreže Knjižnice Tina Ujevića, knjižnicama Prečko, Staglišće i Voltino.



Prilog RTL Televizije o Kineskoj novoj godini i radionicama kineskoga jezika za osnovnoškolce u Knjižnici Tina Ujevića (veljača 2016.) [FACEBOOK]