Od samog početka rada knjižnice uz redovitu bibliotečnu djelatnost u izlozima knjižnice postavljane su likovne izložbe.
Izložbe u narodnim knjižnicama obično su zanimljive lokalnoj zajednici i od njih se ne očekuje iznimna umjetnička vrijednost.
U Knjižnici Vjekoslava Majera od 1986. do 1994. godine, međutim, djelovala je Galerija Izlozi i postavljane su izložbe koje su udovoljavale visokim umjetničkim kriterijima i predstavljale renomirane autore.
Bilo je to vrijeme kada je cijeli Novi Zagreb bio svojevrsno „bijelo područje” u kojem se nudilo vrlo malo kulturnih sadržaja, pa je bilo od velikog značaja za cijeli ovaj dio grada da su se u knjižnici mogli vidjeti kvalitetni likovni radovi, što je bilo prepoznato i financijski podržano od grada Zagreba.
Izrađivali su se plakati i katalozi za koje je tekstove pisala likovna kritičarka Ljiljana Domić , a galerijsku djelatnost vodila je tadašnja koordinatorica knjižnice, po struci povjesničarka umjetnosti, Anđelka Galić.
U tom su periodu u knjižnici izlagali Ferdinand Kulmer, Marija Braut, Ivo Šebalj, Fadil Vejzović, Miroslav Šutej, Dubravka Babić, Morana Kukec, Vatroslav Kuliš, Ivan Lacković Croata i mnogi drugi.
Galerijska djelatnost prisutna je kontinuirano do danas, izložbe se izmjenjuju svaki mjesec.
Izlozi knjižnice opremljeni noćnom rasvjetom vjerojatno su najkvalitetniji dio prostora ove knjižnice i interes za izlaganje je velik.
S nekim autorima knjižnica kontinuirano surađuje i izlagali su više puta, poput kvartovskog umjetnika, uličnog fotografa sakrivenog iza umjetničkog imena Jofa ili članica Likovne udruge Angelico 09.
Autori čija se djela izlažu vrlo su raznoliki - od djece iz dječjih vrtića Novog Zagreba, („Šuma Striborova”,”Alexander Calder”, „Vlaho Bukovac”), preko talentiranih, uglavnom samoukih stvaralaca (Borka Pađen, Šime Puljić, Valentina Marek, Stjepan Kolarek...), izložbe lutaka (Magi Peršić), izložbi nakita (Mima Havoj, Ivanka Blažević Kiš), do radova studenata likovne akademije (Luisa Pascu, Teo Kiš, Marcel Vuges, Matei Šipuš) i akademskih slikara ( Nataša Ač, Tatjana Tucman, Maja Vidović Brodarac, kostimografkinje Katarine Radošević Galić, Korane Gjalski Filipović i prva hrvatska izložba slovenske akademske slikarice Evgenije Jarc).
Ostvarena je suradnja s brojnim institucijama, pa su tako realizirane izložbe u suradnji s Hrvatskih školskim muzejom - „Kao Hlapić i Gita - siročad u Hrvatskoj potkraj XIX i početkom XX stoljeća”, (listopad 2020.), Centrom za civilne inicijative (CCI) „Kao nekad popodne”- stare fotografije Zagreba, kako su zagrepčani nekad provodili slobodno vrijeme, (rujan 2020.), Festivalom suvremenog židovskog filma (JFF) - „Oni/They”, (travanj 2022.), Hrvatskim savezom za Esperanto - „Esperanto nije samo jezik...”, (travanj 2021.).
Posebno su se isprofilirale i njeguju se izložbe fotografija - od autora kojima je to bilo prvo iskustvo samostalnog izlaganja na koje smo ih ponekad jedva nagovorili (Božidar Dugonjić, Katarina Radošević Galić, Marijana Štefanić Buhin, Iva Šišak) do onih renomiranih, članova foto klubova (Davorka Trbojević, Nikica Čvrljak, Ana Šesto).
Organizirana su i dva tematska foto natječaja i izložene su na njih pristigle fotografije - „Mačke i njihove priče” (srpanj 2021.) i „Zašto čitamo” (listopad 2021.), a u planu je i treći pod nazivom "Zagrebu za rođendan" u svibnju 2024.
Kroz izložbu ilustracija predstavili smo slikovnicu „Betlehemska crna ovca” Livije Kroflin ilustriranu lutkama koje je u tehnici filcanja izradila Anamarija Marčinko, a fotografirao ih je Jurica Lenard .
U 2023. godini posebno smo ponosni na izložbu akademske slikarice Nataše Ač: Duboki zaron, prvu izložbu fotografija splitsko - komiškog autora, glazbenika i geštalt terapeuta Matka Petrića: Susreti i prvu zagrebačku izložbu vukovarskog slikara Daria Šošića: "Podunavljem". U prosincu izloge nam je ukrasio zbor anđela od stakla i lampe izrađene u Tiffany tehnici autorice Tine Radevenjić kojoj je to bila prva izložba naslovljena Dodiri od stakla.
Broj posjetilaca naših izložbi nemoguće je brojčano iskazati jer su radovi postavljani u izlozima koji su opremljeni noćnom rasvjetom izloženi 24 sata i uz one koji ih ciljano dođu pogledati privuku i brojne slučajne prolaznike koji zastanu da ih s pažnjom pogledaju.
