Nicholas Carr: Plitko
Polazeći od klasičnih, kao i najsuvremenijih, spoznaja većeg broja znanstvenih disciplina, autor pokušava procijeniti kakve posljedice na ljudski um, svakodnevicu i kulturu ima sve veća uporaba interneta. Autor polazi od otkrića neuroplastičnosti, kao temelja razumijevanja kako informacijski mediji i druge intelektualne tehnologije utječu na razvoj civilizacije, ali i biološki na razvoj ljudske svijesti. Pažnja primitivnih ljudi rasuta je pažnja, budući da je u okolini trebalo uočiti sve promjene, bilo kao potencijalne izvore opasnosti ili hrane. Taj se tip pažnje nije bitnije mijenjao sve dok je dominantni tip kulture bio oralni. Tek s Gutenbergovim izumom tiska s pomičnim slovima pisana kultura postaje dominantni tip kulture, čime čovjek postaje sposoban za duboku koncentraciju i složenu argumentaciju. Sa sve većom penetracijom interneta, kako u radnom okruženju tako i u slobodnom vremenu, mijenja se i naš tip pažnje: tekst na mrežnim stranicama, koji je u tiskanom obliku dobivao našu nepodijeljenju pažnju, obogaćen je, odnosno opterećen, hipervezama, ilustracijama, okvirima, izbornicima, multimedijalnim sadržajima, reklamama, što znači da veliki dio naše pažnje više nije posvećen tumačenju i razumijevanju pročitanog, već prije prebiranju i snalaženju u gotovo nepreglednom moru dostupnih informacija. Takva okolina otežava duboku i dugotrajnu koncentraciju te dugoročno pamćenje, a sve veća brzina kojom obrađujemo sve više i više informacija onemogućava i neke osnovne ljudske osobine, kao što su empatija i suosjećanje, budući da su ti procesi "inherentno spori".
