Međunarodni savez knjižničarskih društava i ustanova (IFLA) u svojoj je Izjavi o knjižnicama i razvitku (2013.) naglasio da knjižnice imaju prirodnu ulogu pružanja pristupa informacijskim sadržajima i uslugama koje podupiru održivi razvoj.

Hrvatsko knjižničarsko društvo 2014. godine osnovalo je Radnu grupu za zelene knjižnice s idejom da se promicanje održivoga razvoja u knjižnicama, započeto 2011. projektom Zelena knjižnica Društva bibliotekara Istre, proširi na nacionalnu razinu.

Izraz zelena knjižnica najčešće se upotrebljava u dvama značenjima. Prvo značenje odnosi se na knjižničnu zgradu koja je projektirana i izgrađena tako da u najmanjoj mogućoj mjeri nepovoljno utječe na okoliš.

Drugo značenje izraza zelena knjižnica odnosi se na knjižnične programe i usluge usmjerene na razvoj zelene pismenosti, odnosno na jačanje svijesti i informiranosti o održivom društvu i zaštiti okoliša, razvoj sposobnosti kritičkoga mišljenja o ekološkim temama, kao i na  stjecanje znanja i vještina potrebnih za poboljšanja kvalitete vlastitoga života, a tako i života čitave zajednice.

Osluškujući potrebe društvene zajednice kao i stručne smjernice za razvoj svojih usluga, Knjižnice grada Zagreba svojim se projektom Zelena knjižnica za zeleni Zagreb pridružuju knjižnicama koje će u sklopu redovne djelatnosti educirati javnost o zaštiti okoliša i održivome društvu.

Projekt Zelena knjižnica za zeleni Zagreb u Knjižnicama grada Zagreba provodi se od siječnja 2017. godine.
 

    Projekt je sufinanciran sredstvima Grada Zagreba.