Na adresi Božidara Magovca 15, knjižnica se nalazi u Mamutici, u naselju Travno, u najvećoj zgradi u Zagrebu i Hrvatskoj, koja se također ubraja među najveće stambene zgrade u Europi. Mamutica je izgrađena 1974. godine prema projektu prof. Đure Mirkovića. U njoj stanuje oko 5000 ljudi u 1169 stanova i 6 ulaza (velika Mamutica) i 3 ulaza (mala Mamutica).

Knjižnica Novi Zagreb u Travnom otvorena je 23. prosinca 1986. godine u prostoru koji na dvije etaže ima 386 m2 (u projektnoj dokumentaciji prostor se naziva "lokal 6 - III dilatacija C u naselju Travno"). Gornja etaža ima 286 m2  i namijenjena je korisnicima, a u donjoj etaži, koju je ranije koristila služba nabave i obrade knjiga, nalazi se spremište knjiga koje se u mrežnom katalogu KGZ označava kao lokacija depo. U slobodnom pristupu nalazi se 77% građe.

Prema projektnoj dokumentaciji, planirani kapacitet bio je 20.000 svezaka u slobodnom pristupu, od čega cca 12.000 svezaka knjiga za odrasle i cca 8.000 svezaka knjiga za djecu, s priručnim zbirkama.

Današnji fond od oko 70.000 svezaka ukupno (stanje fonda u kolovozu 2023.) više je nego trostruko "prerastao" mogućnosti smještaja.

Knjižnica Novi Zagreb ima odjel za odrasle, čitaonicu novina i časopisa s 8 čitalačkih mjesta i studijsku čitaonicu za učenje i rad s 5 čitalačkih mjesta te odjel za djecu i mladež s igraonicom.

Korisnicima su na raspolaganju jedno računalo za pretraživanje mrežnog kataloga KGZ i jedno računalo za pretraživanje interneta.

U izložbeno-galerijskom prostoru redovito se priređuju likovne i prigodne dokumentarno-informativne izložbe. U više od trideset godina rada postavljeno je tristotinjak izložbi kojima je predstavljen cijeli niz autora, i akademski obrazovanih likovnih umjetnika, i amatera, od kojih su mnogi naši novozagrebački susjedi.

Knjižnica Novi Zagreb od svog osnutka njeguje blisku suradnju s lokalnom zajednicom, jednako s pojedincima, kao i s kulturnim i obrazovnim ustanovama u okruženju.
Jedan od najboljih primjera takve suradnje jest niz susreta i tribina "Susreti glagoljaša u Travnom", pokrenut 1988. godine u suradnji s Hrvatskim kulturnim društvom Braće Radića iz Travnog. Već od jeseni te godine počeli smo s prvim tečajevima glagoljice za sve zainteresirane polaznike. "Susreti glagoljaša u Travnom"  preko dvadeset godina bili su svojevrstan zaštitni znak knjižnice. U sklopu toga niza bilo je realizirano desetak dokumentarnih i likovnih izložbi, više predavanja vrhunskih filologa te nekoliko sezona tečajeva glagoljice na kojima su i stari i mladi učili pisati uglatu, oblu i kurzivnu glagoljicu.
Prema rješenju Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Knjižnica Novi Zagreb uvrštena je na popis nositelja nematerijalnog kulturnog dobra : umijeća čitanja, pisanja i tiskanja glagoljice.

U novije vrijeme tome smo nastojanju na suradnji s lokalnom zajednicom dali novi zamah bibliografskom izložbom pod nazivom "Susjedi, a što to pišete?", koju smo realizirali u listopadu 2012. godine u suradnji s našim susjedom, etnologom Damirom Kremenićem. Izložbom smo prikazali popise publiciranih radova nekadašnjih i sadašnjih stanovnika naselja Travno u različitim područjima književnog i stručnog i znanstvenog interesa. Izložba je prerasla u projekt "Kvartovska bibliografija", a ona je pak postala okvir za pokretanje niza susreta na kojima predstavljamo objavljene tiskane i likovne radove - slikarstvo, fotografija i drugo - svojih kreativnih susjeda.

U sklopu "Kvartovske bibliografije" predviđeno je i osnivanje zavičajne zbirke Novog Zagreba u kojoj bismo prikupljali građu o ovome dijelu grada u kojemu živi, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, 129.292 stanovnika.

I "Razmjena knjiga", stalna akcija svojevrsnog bookcrossinga koju sustavno njegujemo već više od dvadeset godina, temelji se na suradnji s lokalnom zajednicom. Knjižnica prima poklonjene knjige sugrađana - uvjet je samo da su knjige u fizički dobrom stanju. Dobivene knjige pregledavamo i razvrstavamo prema potrebama, te dio usmjeravamo drugim knjižnicama, samostalnim ili unutar pojedinih ustanova (bolničke, zatvorske, knjižnice domova za djecu, školske knjižnice u Sisačko-moslavačkoj županiji, narodne knjižnice koje su pretrpjele štete od elementarnih nepogoda, narodne knjižnice u malim mjestima u Hrvatskoj, narodne knjižnice u više mjesta u Bosni i Hercegovini, i druge).

VAŽNA NAPOMENA: AKCIJA "RAZMJENA KNJIGA" DJELOMIČNO JE SUSPENDIRANA. MOLIMO ZAINTERESIRANE KORISNIKE DA SE PRVO TELEFONSKI ILI PUTEM E-POŠTE INFORMIRAJU O MOGUĆNOSTIMA KNJIŽNICE DA PRIHVATI PONUĐENE POKLONE.

1999. godine u Knjižnici Novi Zagreb osmislili smo i provodimo projekt izložbi dokumentacijske građe informativnog karaktera pod naslovom "HRVATSKI OTOCI", otvoren za suradnju s pojedincima, udrugama i ustanovama. Zamisao je da se vizualno atraktivnim, a u informativnom smislu relevantnim izložbama u prostoru knjižnice predstave hrvatski otoci u svojim jedinstvenim zanimljivostima kao naročite geografske, povijesne, etnografske, kulturološke i ine vrsti posebnosti.

Izložbama nastojimo odgovoriti na pitanja gdje to i kako žive otočani, u kakve su tradicije ukorijenjeni, koji su im gospodarski uvjeti života, kako provode slobodno vrijeme, kako i u kojim područjima interesa izražavaju svoje stvaralačke i/ili umjetničke potencijale i brojna druga pitanja, kako bismo "kontinentalcima" približili život otočana te tako senzibilizirali najširu hrvatsku javnost i za pitanja zaštite i očuvanja.

Od 2015. godine u sklopu projekta Hrvatski otoci prikupljamo građu za planiranu Otočnu zbirku : knjige, časopise, kartografsku građu i ostalo.

2013. godine osnovan je Čitateljski klub Knjižnice Novi Zagreb. Klub okuplja knjigoljupce koji u razgovoru o knjigama žele razmijeniti svoja mišljenja i dojmove, ne boje se promjena perspektive i vole se prepustiti argumentiranoj raspravi kako bi profinili osobni doživljaj kvalitetnog štiva. Članovi se okupljaju jednom mjesečno, a za sudjelovanje u radu kluba potrebna je prijava.

2016. godine pokrenuta je nova kontinuirana aktivnost za naše članove pod nazivom "Čitaonica/Slušaonica". U programu Čitaonice/Slušaonice jednom mjesečno okupljamo ljubitelje književnosti svih književnih rodova i vrsta : poezije, drame, proze, eseja, filozofskih eseja, putopisa, memoaristike, duhovne i meditativne, dnevničke proze i ostalog, te iz susreta u susret naglas čitamo najljepše stranice hrvatske i prijevodne književnosti, najnovije objavljene knjige, kao i starija izdanja.
U vrijeme proglašene pandemije Covid-19, zbog posebno reguliranih uvjeta rada knjižnice s obzirom na opasnost od širenja virusne bolesti, Čitaonica/Slušaonica pronašla je svoj put do zainteresiranih korisnika u obliku audiovizualnih zapisa dostupnih putem YouTube kanala Knjižnica grada Zagreba. 

POVIJEST NOVOZAGREBAČKE PODRUČNE KNJIŽNIČNE MREŽE

Prvu narodnu knjižnicu na području Novog Zagreba osnovala je 1956. godine Skupština općine Remetinec. S početnim fondom od 1500 knjiga Knjižnica Remetinec 1957. godine upisala je 137 članova. Djeluje samostalno kao Narodna knjižnica i čitaonica Novi Zagreb sve do 1. srpnja 1985. godine.
Gradska knjižnica osnovala je 1973. godine svoj ogranak u Zapruđu. Knjižnica Zapruđe, kao područna knjižnica u Novom Zagrebu, dobila je 1976. godine, nakon njegove smrti, ime pjesnika Vjekoslava Majera, koji je inicirao osnivanje knjižnice. Pjesnik je od samoga osnivanja podupirao i zagovarao knjižnicu kao stanovnik toga novozagrebačkog naselja u koje se doselio pred kraj svojega života te pravi prijatelj knjižnice.
1983. godine Narodna knjižnica i čitaonica Novi Zagreb (danas je to Knjižnica Savski Gaj) otvorila je svoj ogranak u Dugavama, a 1984. godine Knjižnica Vjekoslava Majera osnovala svoj ogranak u Sloboštini.
Već od 1980. godine počinje se nabavljati i obrađivati građa za buduću knjižnicu u Travnom, za koju je kupljen prostor 1979. godine u Mamutici i za koju je bilo predviđeno da preuzme ulogu središnje općinske knjižnice.
Prostor u Travnom gotovo je punih osam godina čekao uređenje. Kada se to napokon dogodilo, otvaranjem Knjižnice Novi Zagreb u Travnom (23. prosinca 1986.) i objedinjavanjem stručnih službi i poslovanja, profunkcionirala je područna knjižnična mreža Novog Zagreba. Nova središnja područna knjižnica dobila je ime po općini, Knjižnica Novi Zagreb, a knjižnica koja ga je do tada nosila, dobila je ime Knjižnica Savski Gaj.