Hrvatska mitska baština u (ranome) srednjem vijeku

Četvrti programski ciklus: BESTIJARIJ – DA BI IMEL PERJE

Prema ideji i na poticaj Lidije Bajuk, znanstvene suradnice u Institutu za etnologiju i folkloristiku i pročelnice Odjela za etnologiju i arheologiju Matice hrvatske, Matica hrvatska i Knjižnica Vladimira Nazora od 2018. surađuju na projektu Hrvatska mitska baština u (ranome) srednjem vijeku.
 
Četvrti ciklus Bestijarij – Da bi imel perje (2021.) ovog popularno-znanstvenog projekta nastavlja se na prvi tematski ciklus Stablo svijeta (2018.), drugi Mitska simbolika boja (2019.) i treći Izvir-voda izvirala (2020.), obuhvaćajući interdisciplinarne znanstveno-stručne i umjetničke istraživačke dosege te kreativne radioničke interpretacije animalističkih tema na hrvatskim područjima od (pret)kršćanstva do danas. 
 
U programskom ciklusu od travnja do studenog uz predavanja u Matici hrvatskoj,  planiraju se likovne, dizajnerske, scensko-literarne i etnoglazbene radionice u virtualnom ili fizičkom prostoru Knjižnice Vladimira Nazora, stručni obilazak starog Zagreba te završna izložba i nastup polaznika radionica u Mjesecu hrvatske knjige.

Na temelju preporučene recentne literature i/ili motivacijskih znanstveno-popularnih predavanja, zainteresirano građanstvo, studentice i studenti Akademije likovnih umjetnosti (Grafičkog odsjeka) i Tekstilno-tehnološkog fakulteta (Zavoda za dizajn tekstila i odjeće, smjer Dizajn tekstila) kreativno oživljavaju i redefiniraju motiviku hrvatskog bajoslovlja.

Program obilježava interdisciplinarni pristup; uključuje različite generacije i profile sudionika; spaja tradicijsko i suvremeno, prošlo i sadašnje.

Knjižnice grada Zagreba – Knjižnica Vladimira Nazora Matica hrvatska – Odjel za arheologiju i etnologiju Matice hrvatske

Suradnici
Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu
Sveučilište u Zagrebu Tekstilno-tehnološki fakultet
 
Organizacijski odbor
dr. sc. Lidija Bajuk, mr. art. Zvjezdana Jembrih, mr. art. Natalija Nikpalj, izv.prof.art Koraljka Kovač Dugandžić te knjižničarke Svjetlana Ciglar i Tanja Radović
 


„Tko ne voli životinje, ne voli ni ljude“, poruka je naših predaka.
 
Interpretirajući svijet, sebe i drugoga, tradicionalni je Čovjek uspostavio ovostrani i onostrani svijet. U svojemu mikrokozmu nastojao se uravnotežiti s makrokozmom. Kao kulturno biće, neherbalni svijet je herbalizirao, neanimalni animalizirao, herbalni i animalni antropomorfizirao. Biljnim i životinjskim posrednicima između predočene ovostranosti i onostranosti pridodao je i neka ljudska obilježja. Osobitim ljudima, koji navodno komuniciraju između ta dva svijeta, pripisao je i biljna i životinjska obilježja. Poznate biljke i životinje štovao je i uključivao u godišnje i životne obredne prakse. Napuštanjem starih i prihvaćanjem novih vjerskih sustava, pretkršćanski mitski svijet označio je divljim, opasnim, ženskim i onostranim područjima koja su preuzeli sinovi, junaci, polubogovi, sveci i ratnički bogovi. Pojedine običajno-obredne prakse, povezane sa Životinjom, preživjele su u svojim višeznačnostima sve do danas, a njihovo ne još posve otkriveno bogatstvo upućuje na znanstveno-umjetnička istraživanja i interpretacije. Hrvatske i druge južnoslavenske predodžbe o nadnaravnim bićima značajnim se dijelom suodnose s pretkršćanskim antičkim i slavenskim božanstvima i njihovim razgradnjama, uvelike i s uočenim obilježjima stvarnih živih vrstā, kojih se predznanstveni Čovjek bojao i/ili je s njima surađivao i koja je štovao kao božanska utjelovljenja. Mitska Životinja postupno je postala sotonska i dvosmislena, vabiteljica u iskonski grijeh ili degradirana u niže biće koje Čovjek nemilice iskorištava i zatire. Krug se zatvara kad apokaliptička Životinja, simbol kaosa, kozmičkog zla i dehumanizacije kažnjava grešnike, postajući simbol božanske pravde. Zbog evolucije, ali i nerazumnog odnosa Čovjeka prema Prirodi iz koje je potekao, do sada je više biljnih i životinjskih vrsta izumrlo nego što ih živi. Stoga je suživot svega – živoga i neživoga, vidljivoga i nevidljivoga, božanskoga i zemaljskoga – ključni preduvjet za iskupljenje radi održivosti vitalne bioraznolikosti.
   
 
Predavanja u Matici hrvatskoj
Naknadno će biti objavljena na stranicama MH i KVN.
 
6.VII.2021. - Stručni obilazak starog  Zagreba
Muzaj pod muzejom
Voditelj: mr.sc. Boris Mašić
 
Radionice i stručni voditelji u Knjižnici Vladimira Nazora u 2021.
 
26. IV. u 17 sati - Radionica tekstilnog dizajna _VEZENI BESTIJARIJ, izv. prof. mr. art. izv. prof. art. Koraljka Kovač Dugandžić, Sveučilište u Zagrebu Tekstilno-tehnološki fakultet, diplomski studij, Dizajna tekstila - radionica zatvorenog tipa (TTF)
28. IV. u 17 sati - Radionica grafičkog dizajna, izv. prof. mr. art. Natalija Nikpalj, Grafički odjel Akademije likovnih umjetnosti – radionica zatvorenog tipa (ALU)
21. V. u 17 sati - Likovna radionica Da bi imel perje!, red. prof. mr. art. Zvjezdana Jembrih, Odsjek za konzerviranje i restauriranje umjetnina Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu – radionica otvorenog tipa, namijenjena građanstvu (Čitaonica i Galerija VN)
14. IX. u 17 sati - Etnoglazbena radionica Bestijarij – Da bi imel perje! pod vodstvom Lidije Bajuk – radionica otvorenog tipa, namijenjena građanstvu (Čitaonica i Galerija VN)
7. XII. u 17 sati - Vokalno-instrumentalna etnoglazbena radionica Da bi imel perje! pod vodstvom Lidije Bajuk i Stanislava Kovačića – radionica otvorenog tipa, namijenjena građanstvu

8. XI. - 15. XII. - Izložba radova polaznika radionica i publikacija o hrvatskoj mitskoj baštini.


LITERATURA O HRVATSKOJ MITSKOJ BAŠTINI

Romantizirani počeci
Nodilo, Natko. 1981. Stara vjera Srba i Hrvata.
Gržetić, Nikola. 1900. O vjeri starih Slovjana prema pravjeri Arijaca i Prasemita.
Leger, Louis. 1904. Slovenska mitologija.
Piesker, Jan. 1928. Koje su vjere bili stari Sloveni prije krštenja?
Pilar, Ivo. 1931. O dualizmu u vjeri starih Slovjana i o njegovu podrijetlu i značenju.
Sučić, Nikola. 1943. Hrvatska narodna mitologija.
Ledić, Franjo. 1969. Mitologija Slavena, tragom kutova i vjerovanja starih Slavena I-II.
                        1973. Divovski svijet prahistorije, tragom postanka divovskog mita.
Marinović, Marinko. 1999. Junaci starohrvatskih mitova.
...
Knjige nadahnute slavenskom i hrvatskom mitologijom
Šimunović, Dinko. 1907. Duga.
Brlić-Mažuranić, Ivana. 1916. Priče iz davnine.
Sudeta, Đuro. 1930. Mor.
Marks, Ljiljana. 1994. Vekivečni Zagreb: zagrebačke priče i predaje.
Hitrec, Hrvoje. 1994. Zagrebačke legende.
                          2007. Hrvatske legende.
Đurić, Tomislav. 1996. Sto najljepših legendi i povijesnih priča iz hrvatske prošlosti. 
Bajuk, Lidija. 1999. Kneja.
Kovačić, Dražen. 2005. Moslavačke legende i predaje.
Tica, Milka. 2009. Sunčeva djeca: Legende o Hrvatima.
Orlić, Drago. 2008. Štorice od štrig i štriguni.
Lovrenčić, Sanja. 2009. Nebeski dvori i zemaljske vode – tragovima slavenske mitologije.
Bašić, Zdenko. 2011. Sjeverozapadni vjetar: o vilenjacima i elementarnim bićima sjeverozapadnog dijela Medvednice pa do Samoborskog gorja.
                          2013. Mjesečeve sjene: o vješticama i pričama noćnih sati sjeverozapadnog dijela Medvednice i Samoborskog kraja.
Cvitanušić, Ivan. 2013. Ples biokovskih vila.
...
Relevantna literatura
Kukuljević Sakcinski, Ivan. 1851. Arkiv za povjestnicu jugoslavensku.
Martić, Grga (Hercegovac, Ljubomir). 1947. Pabirci bajoslovni. Kolo.
Bulat, Petar 1932. Pogled u botaničku mitologiju.
                    1933. Kukavica.
Škobalj, Ante. 1970. Obredne gomile.
Huzjak, Višnja. 1957. Zeleni Juraj.
Milčetić, Ivan. 1917. Koleda u Južnih Slavena.
Čulinović-Konstantinović, Vesna. 1989. Aždajkinja iz Manite Drage.
Gavazzi, Milovan. 1991. Godina dana hrvatskih narodnih običaja.
Belaj, Vitomir. 1996, 2007. Hod kroz godinu.
Vinšćak, Tomo. 2002. Vjerovanja o drveću kod Hrvata.
Lozica, Ivan. 2002. Poganska baština.
Čiča, Zoran. 2002. Vilenica i vilenjak.
Belaj, Vitomir i Juraj Belaj. 2014. Sveti trokuti – Topografija hrvatske mitologije.
Katičić, Radoslav. 1995. Illyricum mythologicum.
                               2008. Božanski boj.
                               2010. Zeleni lug.
                               2011. Gazdarica na vratima.
                               2014. Vilinska vrata.
                               2017. Naša stara vjera.
Novak, Marija. 2007. Tragovi hrvatske mitologije.
Perić, Boris i Tomislav Pletenac. 2008. Fantastična bića Istre i Kvarnera.
                                                      2015. Zemlja iza šume.
Marjanić, Suzana, Ines Prica. 2011. Mitski zbornik.
Balog, Vid. 2011. Hrvatska bajoslovlja.
Kropej, Monika i dr. 2011. Perunovo koplje (zbornik radova).
Milošević, Ante. 2013. Tragovi starih vjerovanja u kršćanstvu ranoga srednjeg vijeka.
Kipre, Ivica. 2014. U stabru ti ljuti zmaje, u granam' ti soko sivi.
Križanec-Beganović, Danijela. 2015. Čarobna družba – Vjerovanja u nadnaravna bića u Podravini.
Šešo, Luka. 2016. Živjeti s nadnaravnim bićima.
Rudan, Evelina. 2016. Vile s Učke: žanr, kontekst i nadnaravna bića predaja.
Zorić, Damir. 2018. Hrvatsko bajoslovlje (posebni otisak). Kolo 2.
 
Projekt podržava: