Bestijarij – Da bi imel perje

Etnoglazbena radionica pod vodstvom Lidije Bajuk dio je programskog ciklusa Hrvatska mitska baština u (ranome) srednjem vijeku koju Knjižnica provodi već četvrtu godinu zaredom u suradnji s Maticom hrvatskom.
 
Zbog pridržavanja epidemioloških mjera broj polaznika je ograničen. Radionica će se održati u prostoru Čitaonice i Galerije VN, Ilica 163-a, uz prethodnu predbilježbu na e-mail: knjiznica.vladimira.nazora@kgz.hr ili na br. telefona: 01/3703-414.
 
O radionici:
Virtualno povezani s poznatima i nepoznatima, na krhkoj udaljenosti od neposredne izloženosti, veselimo se bliskim osobama, radujemo kućnim ljubimcima. Oni nas podsjećaju da stvarni dijelimo sadašnjost. Teško je i zamisliti da su naši nedavni preci lako raspoznavali životinje po glasanju i tragovima, skromno stanovali zajedno s domaćim životinjama. Poštivali su ih kao i sjedokose članove svoje obitelji, što potvrđuju i stare fotografije zadružne porodice, u koju redovito bijahu uključene. Osim u svakodnevnom životu, životinje su zastupljene i u hagiografijama. U aktualnom teškom vremenu ugrozdbe svekolikoga zemaljskog života, kada smo iz godine u godinu sve ozbiljnije zakinuti za bioraznolikost, saznajmo što su i zašto naši preci pjevali o sebi, životinjama i vlastitom mikrokozmu. Neka naše stvarno zajedništvo bude nadahnuto tradicijom i suvremenošću, udahnimo novi život tradicijskim pjesmama kojima prijeti zaborav!  
 
* Ovaj je rad istodobno dio znanstvenog projekta Kulturna animalistika: interdisciplinarna polazišta i tradicijske prakse – ANIMAL
   (IP-2019-04-5621) Instituta za etnologiju i folkloristiku koji je Hrvatska zaklada za znanost. O voditeljici:
Lidija Bajuk radila je kao učiteljica i knjižničarka, a po preseljenju u Zagreb započela karijeru profesionalne književnice i glazbenice. Diplomiravši etnologiju i antropologiju, zaposlila se u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu i zatim doktorirala. Sudjeluje na znanstvenim skupovima i povremeno u sveučilišnoj nastavi. Jedna je od utemeljitelja hrvatske glazbene etnoscene. Objavila je 8 audio-albuma, 7 knjiga poezije, 4 knjige proze, 1 osnovnoškolski udžbenik, 3 osnovnoškolska priručnika za glazbenu kulturu, znanstvenu knjigu Međimurska popevka te sedamdesetak stručnih i znanstvenih radova. Sprovela je petnaestak etnografskih terenskih istraživanja, dvadesetak etnoglazbenih projekata i tridesetak etnoradionica širom Hrvatske. HRT je prema njezinim scenarijima snimio obrazovne emisije Priča o žveglici i Suncokret: Ekologija duha, ekologija pamćenja (1996) Marije Jović. Suscenaristica je dugometražnih etnografskog filma Nagrišpane traverse i Kartolina iz Krive kale Ante Rozića te Međimurska popevka / A Folk Song of Međimurje za UNESCO. Bila je inicijatorica i koordinatorica za zaštitu međimurske popevke na nacionalnoj (2014) i svjetskoj razini (2018). Povremeno sklada i pjeva za film, kazalište i plesne koreografije. Oko tisuću i pol puta predstavljala je Hrvatsku u domovini i svijetu. Članica je MH, DHK, HDS-a, HED-a, ISFNR-a, Udruge Matapur. Pročelnica je Odjela za arheologiju i etnologiju Matice hrvatske i članica Upravnog odbora DHK. Dobitnica je nacionalnih nagrada (15) i inozemnih priznanja (1) za umjetnički rad (među kojima diskografskom nagradom Porin 2006, 2015), također i nagrada Franjo Ksaver Kuhač Hrvatskog društva skladatelja (2014), Milovan Gavazzi Hrvatskoga etnološkog društva (2019). Odlikovana je Zlatnom plaketom grada Čakovca (1998) i proglašena počasnom građankom Međimurske županije (2021).

Pogledajte fotografije s radionice.